Europarlamentarci su u srijedu navečer pozvali Europsku komisiju na veći fokus i pravnu regulaciju posvojenja iz trećih zemalja, u raspravi koja je potaknuta na prijedlog zastupnika Ladislava Ilčića. 

Povjerenica Komisije za ravnopravnost Helena Dalli u uvodu raspravi rekla je kako Europska unija trenutno nema zakone koje reguliraju međunarodna posvajanja te da je to područje regulirano Haaškom konvencijom iz 1993. godine.

Sve članice EU-a potpisnice su te konvencije koja osigurava da se „međunarodna posvojenja odvijaju u najboljem interesu djeteta i s poštivanjem njihovih temeljnih prava”, kazala je.

Rasprava u Europskom parlamentu u Strasbourgu dogodila se nakon prioritetnog pitanja hrvatskog zastupnika Ilčića s početka mjeseca u kojem on piše o aktualnom slučaju osmero hrvatskih državljana pritvorenih u Zambiji „pod sumnjom iskorištavanja djece”.

Ilčić je Komisiju pitao planira li smjernice koje bi državama predložila „bolji učinak nad procesom međunarodnog posvojenja”, u svrhu dobrobiti i zaštite djece i sprječavanja trgovine ljudima, te planira li to izvršno tijelo EU-a „poduzeti diplomatske napore kako bi DR Kongo i druge države koje nisu potpisnice” Konvencije „privoljela da ju usvoje” i prilagode svoje sustave.

Povjerenica je u EP-u rekla da Europska komisija podržava pristupanje svih država tom sporazumu, naglasivši kako ona nije otvorena za ratifikaciju međunarodnih organizacija poput EU-a. Konvencija određuje proceduru u međunarodnim posvajanjima, zabranjuje financijske i druge koristi pri posvajanju, pruža sigurnost, predvidljivost i transparentnost procesa i sprječava trgovinu ljudima i otmice, kazala je povjerenica.

Dalli je Haašku konvenciju nazvala „uspješnom”, no naglasila je da se procjenjuje da oko 50 posto svjetskih posvajanja odvija izvan nje.

Ilčić, zastupnik Europskih konzervativaca i reformista, izrazio je zadovoljstvo što je ta tema uvrštena na dnevni red plenarne sjednice „pogotovo jer uskoro dolazi direktiva o sprječavanju trgovine ljudima koja konačno nelegalna posvojenja svrstava” u tu kategoriju.

Kazao je kako je sam čin posvajanja „jako plemenit”, no samo kad je „interes djeteta u prvom planu”.

„Naizgled mala promjena u kojoj se želja za roditeljstvom stavlja u prvi plan, pa su ljudi spremni pribaviti dijete bilo od koga, bilo na koji način, vrlo se često svede na kupovanje djeteta, kao neke robe s različitim cijenama”, rekao je, kazavši da je to jednako trgovini ljudima.

Naglasio je da se prema podacima UNICEF-a preko milijun djece godišnje zloupotrebljava za dječju prostituciju, pornografiju, robovski rad i za trgovinu organima.

Ilčić je pozdravio što je stavljen fokus na međunarodna posvajanja, pozvao je na bolju međunarodnu suradnju i na motiviranje svih zemalja da usvoje Haašku konvenciju.

Zastupnik Europske pučke stranke Karlo Ressler rekao je kako „najplemenitiji čin” posvajanja za neke „čin ispunjenja”, a za druge predstavlja priliku za stjecanje koristi, poput trgovaca ljudima.

„Zato imamo odgovornost u potpunosti i do posljednjeg detalja učiniti proces posvojenja djeteta iz druge države transparentnim i pravno besprijekornim”, naglasio je.

Ressler je rekao da u procesu posvajanja ne smije biti financijske motivacije, da se djeca pritom ne smiju tretirati kao objekt te da to ne smije biti kulturološki ili ideološki eksperiment.

„Imamo pravo pomoći djeci kojoj je pomoć potrebna, no nemamo pravo oduzimati ih od njihovih roditelja. Imamo pravo posvojiti potrebito dijete iz strane države, no nemamo pravo iskorištavati institucionalne slabosti stranih država”, rekao je EPP-ovac.

Njegov kolega iz političke grupacije Tomislav Sokol govorio je kako je slučaj hrvatskih državljana uhićenih u Zambiji pokazao da u državama koje nisu potpisnice Konvencije postoji „veliki prostor za manipulacije svih vrsta”. Pozvao je na hitnu zabranu posvajanja iz tih država jer u pozadini tih procesa mogu stajati korupcija, otmice i prodaja djece.

Sokol je rekao da je 105 država potpisnica Haaške konvencije te da stoga ostaje „nejasno zašto bi se netko uopće odlučio za posvojenje upravo iz država” koje nisu stranke te Konvencije.

„Ključno je stoga da oni koji se odluče za međunarodno posvajanje ulože posebnu pažnju da bi se uvjerili u zakonitost posvojenja jer njihova želja za roditeljstvom nikako ne može biti ispred najboljeg interesa djeteta”, zaključio je.

Zastupnik Mislav Kolakušić u svom je govoru rekao kako su surogat majčinstva i posvajanja iz država u kojima „vlada korupcija i djeca se otimaju od roditelja za par dolara” trgovina djecom.

„Svjedočimo brutalnim kampanjama uskrate prava nastavka života nerođene djece i promoviranja industrije proizvodnje i trgovine djecom. Živimo u doba koje nije normalno”, rekao je.