Novim pravilima za on-line kupovinu, za koja je Europski parlament glasao u utorak, zabranit će se geoblokiranje kupaca na internetskim stranicama drugih članica Europske unije na temelju njihove nacionalnosti, prebivališta ili mjesta na kojem se privremeno nalaze, te će moći birati na kojim će stranicama kupovati bez da ih se blokira ili preusmjerava na druge stranice .

Zastupnici su nova pravila na plenanroj sjednici u Strasbourgu podržali s 557 glasova dok je protiv bilo 89, a 33 zatsupnika bilo je suzdržano.

Izvjestiteljica za direktivu Róża Thun (EPP) ističe kako je novi zakon važan korak u izgradnji jedinstvenog tržišta.”Ovaj novi zakon EU-a o geo-blokiranju važan je korak prem  ajoš kompetitivnijem i integriranom Jedinstvenom digitalnom tržištu i za kupce i za trgovce. On je također važan trenutak u borbi protiv diskriminacije kupaca na temelju njihove nacionalnosti ili mjesta boravka, što se ne smije događati u našoj ujedinjenoj Europi. Dokazali smo da Europska unija može dati konkretne rezultate za građane u cijeloj Europi i donijeti pozitivne promjene i njihove živote”, rekle je Thon, prenio je portal Europskog parlamenta.

Po novim pravilima će se trgovci u online kupnji morati odnositi prema kupcima iz drugih članica jednako kao prema lokalnima, odnosno ponuditi im jednake cijene i uvjete kupnje za fizičku robu, kao što je pokućstvo ili elektronika, online usluge kao što su cloud računarstvo ili usluge smještaja i održavanja internetske stranice, te prodaju ulaznica za, primjerice, festivale, koncerte.

Za sada su od novih pravila isključeni digitalni sadržaji koji su zaštićeni kako intelektulano vlansištvo, no Europska komisija će u roku od vdije godine od stupnja zakona nasganu morati procijeniti treba li proširiti zabranu geo-blokiranja i na audio-vizuelne sadržaje i usluge prometa, koje trenunto nisu obuhvaćene zakonom.

Nova pravila za geoblokiranje formalno još mora odobriti Vijeće, a stupit će na snagu devet mjeseci od dana objave u službenom listu EU-a.

Istraživanje Europske komisije pokazalo je da 63 posto internetskih stranica ne dopušta kupovinu kupcima iz drugih država Unije.

Na ovom je dokumentu unazad dvije godine intenzivno radila i hrvatska zastupnica Biljana Borzan (Progresivni savez socijalista i demokrata – S&D) koja je uz druge kolege ukazivala da su hrvatski kupci, kao i po pitanju kupovine lošije kvaliteta istih proizvoda u odnosu na zapadnoeuropska tržišta, “građani drugog reda”.

“Ne možemo putem interneta kupovati jednako kao i građani u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji, no upravo ova uredba  mijenja situaciju u smislu da se onemogućava blokiranje prodaje i kupac će, bez obzira iz koje zemlje naručuje, moći kupiti sve što poželi”, kazala je Borzan za Hinu.

Također je predložila da amandman o zabrani preusmjeravanja postane sastavni dio ove uredbe.

Borzan je pojasnila da se kupcima iz Hrvatske događalo  da ih se prilikom ‘online’ kupovine, pred fazu za plaćanje, preusmjeri na neku drugu stranicu na kojoj su cijene skuplje.

“To će biti zabranjeno i neće nam se više prodavati skuplji proizvod”, dodala je Borzan.

Uredba bi, kako je istaknula, trebala stupiti na snagu u jesen ove godine.

“Možemo računati da ćemo do kraja godine biti ravnopravni i po tom pitanju”, kazala je hrvatska europarlamentarka.

“Više od 30 posto hrvatskih građana kupuje preko interneta, a kao najnovija članica EU-a bili smo nepravedno diskriminirani prilikom on-line kupovine. Raduje me odluka Europskog parlamenta jer slobodno kretanje roba i usluga nije samo ukidanje granica među članicama, već i jednaka prava svih građana EU-a bez obzira na nacionalnost i mjesto boravišta,“ rekao je Tonino Picula, prenio je Europski parlament.

“Geografsko blokiranje i drugi oblici diskriminacije na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata neprihvatljivo je na unutarnjem tržištu EU. Principi digitalne unije moraju se dosljedno poštivati. Cilj je povećati transparentnost internetske trgovine te spriječiti mogućnost blokiranja pristupa pojedinom internetskom sadržaju. Uz to važno je postići pravnu sigurnost za potrošače i za trgovce koji se moraju prema potrošačima iz neke druge zemlje članice odnositi jednako kao i prema svojima lokalnim potrošačima,“ naglasio je Jozo Radoš.

“Jedinstveno tržište najkorisniji je i najfunkcionalniji segment europskih integracija. Nažalost, nekih se starih praksi još uvijek nismo riješili, a multinacionalne korporacije vješto ih koriste kako bi zadržale svoje stare monopole ili oligopole unutar državnih granica. Najveće žrtve su građani te male tvrtke i obrti. U Hrvatskoj se oni s ovim problemom susreću osobito često i zato podržavam ovo izvješće kojim će se stati na kraj štetnim praksama i dodatno povećati konkurentnost na jedinstvenom digitalnom tržištu”, izjavila je Ruža Tomašić.