Gotovo cijela Europa ukinula je obvezu služenja vojske. No, trendovi se mijenjaju. Zbog opasnosti koja dolazi od Rusije, međutim, neke zemlje ponovo uvode vojnu obvezu. U tom nepopularnom trendu nameće se pitanje: povećava li uvođenje vojnog roka sigurnost?

Od 17. srpnja ove godine u Latviji ponovo vrijedi obveza služenja vojske. Ako se ne javi dovoljan broj dragovoljaca za 11-mjesečno služenje vojnog roka, onda će vojska prisilno novačiti mlade ljude. Susjedna Litva je vojnu obvezu ponovo uvela 2015. godine, a Švedska 2017 godine. A o uvođenju vojne obveze raspravlja se i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Hrvatskoj…

Sophia Besch iz Zaklade za međunarodni mir Carnegie u Washington DC-ju kaže kako je vojna obveza veliko obećanje. Brojne europske vojske, uključujući i njemačku, imaju poteškoća unovačiti dovoljno vojnika. Vojna obveza, inače, nastala od građanske vojske Francuske revolucije, izgledala je suvišna u Europi nakon kraja Hladnog rata.

Ali, to se promijenilo nakon ruskog napada na Ukrajinu. Europske zemlje strahuju od izravnog sukoba s Rusijom i žele biti spremne za taj slučaj, kaže Besch u izjavi za DW.

VRAĆANJE VOJNOG ROKA Hrvati će gotovo sigurno ponovno u vojsku. Evo po kojem modelu

Unatoč tehnologiji: Stotine tisuća ljudi umiru na bojištima

Dugo se govorilo da trebamo više tehnologije, a manje vojnika, ali koji će biti jako dobro naoružani i vrhunski profesionalci, pojašnjava Besch. Smatra kako je potrebno oboje. Trebamo tehnologiju na bojnom polju i trebamo više vojnika. Upravo to nam pokazuje rat u Ukrajini, kaže.

Ruski rat protiv Ukrajine smatra se iscrpljujućim ratom. Stotine tisuća vojnika su već poginule. A Rusija na bojište šalje uvijek nove vojnike, djelomice gotovo bez ikakve vojne obuke. To pokazuje da je i u vrijeme dronova i nadzvučnih raketa potreba za vojnicima i u modernom ratu jako velika.

Može li opća vojna obveza biti rješenje za europske vojske, koje teškom mukom traže novake? Ne može, smatra Vincenzo Bove sa Sveučilišta Warwick u Velikoj Britaniji.

“Ako se promatra moderno vođenje rata vidimo da je potrebno oružje visoke tehnologije i naravno vojnici, koji će ga opsluživati”, kaže Bove u razgovoru za DW.

Vojni obveznik čija je obuka trajala manje od godinu dana nije za to prikladan. Oni govore o tri mjeseca, šest mjeseci, možda devet mjeseci, kaže, nije dovoljno da se nauči osnovne vještine i znanja. Bove je, inače, kao časnik u talijanskoj mornarici učio borbu protiv podmornica.

CURE NOVI DETALJI Civilno služenje vojske možda i dvostruko duže od ‘pravog’ vojnog roka

Novi vojnik: Bez motivacije ide u smrt

Tu se pojavljuje još jedan problem koji je još važniji od nedostatka izobrazbe i iskustva. Ako se mlade ljude prisili da protiv svoje volje služe u vojsci, postojat će očito nedostatak motivacije, istaknuo je Bove, naglašavajući kako su samo vrlo motivirani vojnici spremni riskirati svoj život, što može biti presudno za pobjedu.

Bove ukazuje na velik broj poginulih među prisilno mobiliziranim ljudima u ruskoj vojsci. I citira ispitivanja javnog mnijenja prema kojima brojni mladi ljudi ne bi bili spremni braniti svoju zemlju s oružjem u rukama, čak ni u slučaju da zemlja bude napadnuta.

Ogromni troškovi za politiku i gospodarstvo

Prema jednom istraživanju, Njemačku bi ponovno uvođenje vojne obveze moglo stajati do 70 milijardi eura godišnje. Jer, nisu skupi samo instruktori, vojarne i odore, nego mladi ljudi koji bi služili vojsku ne bi radili, a to slabi gospodarstvo. Vojna obaveza, naime, podrazumijeva mnoštvo troškova. Pored gospodarskih troškova postoji i neka vrsta političkih troškova.

Ljudi koji su prisiljeni služiti vojsku kasnije pokazuju slabo povjerenje u institucije, otkrio je Bove koji je taj fenomen s kolegama istraživao u znanstvenoj studiji. On strahuje da bi uvođenje opće vojne obveze dugoročno moglo oslabiti demokraciju u Europi.

Bove zato hvali švedski model koji prednost daje dragovoljnosti. Od svih vojnih obveznika pozivaju se samo oni koji pokažu veliku motivaciju. U brojnim provjerama vojska onda može odabrati one koji joj izgledaju da su najprikladniji za služenje vojske s oružjem. Tako se dobije manje novaka, ali s vremenom se formiraju veliku pričuvu kvalificiranih vojnika.

Nametanje vojne obveze pogoduje ekstremnim strankama

I Sophia Besch iz Zaklade Carnegie dijeli zabrinutost da bi nametanje vojne obveze moglo pogodovati ekstremnim strankama u Europi. Ako političari proguraju vojnu obvezu protiv volje stanovništva, mnogo riskiraju. Osobito u dijelovima stanovništva koji su izravno pogođeni vojnom obvezom, dakle mladima i njihovim roditeljima, tumači Besch.

Zemlje koje razmišljaju o uvođenju vojne obveze trebale bi se ravnati prema Finskoj, smatra Besch.

Oni su, kaže, nešto kao zlatni standard i imaju dugu tradiciju vojne obveze. Finska je, naime, 2023. postala članica NATO-a, dakle donedavno je u vojnom smislu bila prepuštena sama sebi. Morali su uspostaviti stvarno veliku nacionalnu pričuvu, a to su postigli vojnom obvezom, pojasnila je Besch za DW.

U Finskoj, dodaje, postoji velika motivacija među stanovništvom za služenje vojne obveze i nakon toga pripadati vojnoj pričuvi.

“Mora se najprije poticati spremnost na služenje i osjećaj da postoji nešto za što se isplati boriti. Ne može se jednostavno moliti mlade ljude da se bore za svoju zemlju i možda poginu. To se ne može nametnuti”, kaže Besch, napominjući kako će biti još puno rasprava prije nego što europske zemlje, poput Njemačke, ponovo uvedu vojnu obvezu.