U posljednjih nekoliko godina Europu su pogodile brojne krize – od pandemije koronavirusa do rata u Ukrajini.

Europa je u krizi, a europski čelnici iz dana u dan to nam sve otvorenije govore. Međutim, rješenje iz ove složene krize se ne nazire, a o svemu tome pisao je u novoj knjizi “Globalizacija i Europa na raskrižju: Europa od volje za moći, do volje za ništa neophodan” prof.dr.sc. Anđelko Milardović. Ta je knjiga putokaz za razumijevanje sadašnjeg trenutka, ali i budućih opasnosti.

Samo dva dana prije izlaska građana na birališta, nacional.hr kontaktirao je Anđelka Milardovića kako bi doznao što misli zašto se Europa našla u takvoj situaciji te kako izgleda sama kampanja uoči europskih izbora.

Odmah na početku razgovora upitali smo ga tko su, po njegovom mišljenju, najistaknutiji kandidati iz Hrvatske. Kazao je da su to kandidati iz HDZ-a i SDP-a. “Ta potencijalna predstavnička struktura iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu na neki način odražava preferencije biračkog tijela na nacionalnoj razini. Skoro da je preslika, a nije do kraja”, pojasnio je Milardović.

Posljednjih dana hrvatskim medijskim prostorom dominira tema Stjepe Bartulice, odnosno tema oko njegove imovine i primanja pa smo našeg sugovornika upitali i o tome, točnije – kako će se ova afera odraziti na izbore. “To je njegov osobni problem koji je plasiran u vrijeme kampanje. Mislim da je – u odnosu na temeljna pitanja – ta afera značajan doprinos promišljanju budućnosti i strategije Europske unije”, sarkastičan je Milardović.

Percepcija hrvatskih birača: Skoro pa drugorazredni izbori

A na pitanje kako će rezultati europskih izbora utjecati na političku scenu u Hrvatskoj, odgovara: “Na to pitanje moglo bi se odgovoriti samo kad bismo imali kvalitativne, odnosno kvantitativne pokazatelje uratka budućih europarlamentaraca, a to je teško mjerljivo“.

Komentirao je i percepciju hrvatskih birača kad su u pitanju europski u usporedbi na nacionalne izbore. “Nacionalni izbori uvijek su atraktivniji jer se odvijaju u poznatom prostoru, s poznatim akterima, relacijama… Preferencije ili želje birača u korist su izbora za nacionalni Parlament. U percepciji građana, europski izbori – gotovo su drugorazredni“, kaže Milardović.

Pojasnio je zašto je to tako. “Procesi se odvijaju daleko od očiju i daleko od srca s neizvjesnim rezultatima. Ovo što govorim nije posebnost našeg biračkog tijela. Relativno niska izlaznost je i u drugim europskim zemljama, što znači da građani odustaju od političke participacije jer nemaju povjerenja u političke elite koje vode Europu”, dodaje.

Informiranost građana na niskoj razini

Postavlja se pitanje i jednu li građani dovoljno informirani o radu i značaju Europskog parlamenta. “Radi se o političkoj socijalizaciji ili političkom obrazovanju koje je na niskoj razini pa onda producira odgovor u vidu ili pojavnom obliku niske političke participacije, odnosno niske izlaznosti ili apstinencije”.

Našeg sugovornika upitali smo i što misli o jačanju desnice, odnosno skreće li Europa doista u desno kako se to već mjesecima komunicira u javnosti. “Kao svaka grupa u politici i ova populistička desnica je heterogena, složena je i orijentirana na različite teme”, rekao je Milardović i nabrojao nekoliko grupacija koje jedna s drugom mogu imati, a i ne moraju imati veze. Kod nas se, kaže, sve sumira pod jedan pojam jer se većina ljudi nikad nije bavila tim tipom političke kulture da bi, na tom spektru, mogla razlikovati te grupacije.

“Zeleni nastupaju na lijevom spektru kao čuvari prirode i okolnog svijeta i društva. Onaj tko je čuvar, on ne može biti ljevičar – on je konzervativac. To oni ni u ludilu ne žele čuti”, kaže dodajući kako ljevica nije ista, a kamoli tek desnica.

Izazovi u novom mandatu u Europi

“Trenutno je najaktualnije za budućnost Europe – geopolitički izazov. Odnosno, kako će se zastupnici u Europskom parlamentu naspram nove geopolitičke paradigme multipolarnog svijeta u kojem glavnu ulogu više ne igra Europa, već igraju Rusija, Kina, Indija, SAD. Velik izazov bit će kako će se Europa pozicionirati u tom svijetu. Mi u kampanji o tome nismo čuli ni riječi. Ništa ozbiljno nismo čuli ni o demografiji, klimatskim promjenama, umjetnoj inteligenciji. Kampanja kao šećerna vodica, za zabavu naivnog političkog izbornog tijela.

A na pitanje što će biti s Ursulom von der Leyen, Milardović sarkastično uzvraća: “Jako sam zabrinut za egzistenciju Ursule von der Leyen i za egzistenciju naše ekspertice za demografiju i demokraciju Šuice. Uz ove dvije gospođe, dodao bih i kako treba pročitati od Roterdamskog ‘Pohvala ludosti'”.

Kako se Europa našla na raskrižju?

Hoće li rezultati s parlamentarnih izbora i postizborne koalicije utjecati na birače na europskim izborima, upitan je Milardović. “Neće”, uzvratio se pa dodatno pojasnio:

“Ako uzmemo rezultate parlamentarnih izbora kod nas, oni su, na neki način, uzorak, ali samo u manjem obliku potencijalnih izbora u EP. Kako će utjecati nacionalni izbori na promjene u EU? Jedino ako na nacionalnoj razini dođe do jačanja grupacija nad kojima se Europa može zamisliti ili strahovati. Ona se mora zamisliti na vlastite promašaje, prvi –  depopulacija, starenje i iseljavanje, a drugi što je sigurnost predala Washingtonu, energetiku Moskvi, a proizvodnju Pekingu. I sad nema pravo upirati prstom u bilo kog. Sad treba stati i razmisliti kako se dovela u to stanje i došla na raskrižje”.

Foto: Nacional.hr