Europski poljoprivredni kongres, čiji je organizator najveće udruženje EU poljoprivrednika Copa-Cogeca, a domaćin Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), okupio je u četvrtak u Šibeniku oko 400 poljoprivrednih proizvođača, savjetnika i zadruga EU članica, a jedan od glavnih zaključaka je da EU u ovim kriznim vremenima ne smije smanjiti proizvodnju hrane.

Naglasak ovogodišnjeg kongresa je na izazovima i mogućnostima za poljoprivredu EU-a, ravnoteži između sigurnosti i održivosti hrane u EU-u, tranziciji prema dugoročnoj održivosti poljoprivredno-prehrambenog lanca i poljoprivredi te važnosti žena u poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnim područjima, kao i o digitalizaciji te uvođenju novih tehnologija u poljoprivredu.

“Jedan od glavnih zaključaka kongresa je da EU u ovim izazovnim i kriznim vremenima nikako ne smije smanjiti proizvodnju hrane, odnosno da se kroz različite mehanizme koji su na raspolaganju potrošačima mora osigurati stabilnost cijena te dostupnost sigurne i kvalitetne hrane”, izjavio je na otvorenju predsjednik HPK-a Mladen Jakopović.

Obzirom na novu Zajedničku poljoprivrednu politiku, koja na snagu stupa od početka 2023. godine, stvoren je ozbiljan konflikt između ključnih ciljeva ZPP i situacije na terenu budući su poljoprivrednici suočena sa ogromnim problemima u proizvodnji zbog rata u Ukrajini te zbog energetske krize kao i poremećaja u globalnim lancima opskrbe. To je uzrokovalo ogroman rast troškova proizvodnje, ali i rast cijena hrane za krajnje potrošače, upozorio je.

Prioriteti Europske komisije stavljeni su na Europski zeleni plan i njegove različite strategije i inicijative koje su u središte naših političkih i ekonomskih rasprava, gdje su borba vodi protiv klimatskih promjena, smanjenje emisija stakleničkih plinova i rješavanje problema gubitka bioraznolikosti. U tom kontekstu ne smijemo zaboraviti kumulativne učinke energetske krize i ruske invazije na Ukrajinu što ima dugotrajne učinke koji će se osjetiti ne samo u EU-u nego i drugdje u svijetu. Sigurnost hrane i dostupnost hrane sada su ključni elementi koje treba zadržati u transformaciji prehrambenih sustava. Stoga ovogodišnji kongres ima za cilj raspravu o tome kako spomenute izazove pretvoriti u prilike, glavna je poruka domaćina Kongresa – predsjednice udruženja Copa Christiane Lambert te predsjednika udruženja Cogeca Ramóna Armengola.

Na plenarnom dijelu kongresa sudionicima se video pozivom obratio europski povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Janusz Wojciechowski, koji je najavio da će Europska Komisija uskoro usvojiti odluke vezane uz krizu oko opskrbe i visokih cijena umjetnog gnojiva u EU, što bi trebao biti ključan potez kako bi se zadržala stabilnost poljoprivredne proizvodnje.

Na skupu su govorili i češki ministar poljoprivrede, ujedno i predsjedatelj Poljoprivrednog vijeća EU-a Zdenek Nekula, predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Norbert Lins te pomoćnik glavnog direktora Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda Maurizio Martina.

Predsjednik Poljoprivrednog vijeća EU Zdenek Nekula je kazao da što se krize tiče, ‘moramo jasno razlikovati uzroke i posljedice. Uzrok je, jasno, ruska invazija na Ukrajinu koja je uzrokovala nestabilnost na tržištima, a koja je dovela do krize cijena, kazao je Nekula.

„Moramo se fokusirati na pronalazak novih načina proizvodnje koji će biti ekološki i ekonomski prihvatljivi, koji će dovesti do proizvodnje zdrave hrane i uštede novca kako za poljoprivrednike tako i za države. Također, moramo osigurati dovoljno hrane za ostatak svijeta jer ako postoji manjak hrane u nekim zemljama, doći će do novog migrantskog vala, a nijedna zemlja EU to ne priželjkuje“, izjavio je Nekula.

Vučković najavila dva posebna programa za poljoprivrednike

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković složila se kako u ovim kriznim vremenima EU mora kroz sve svoje mehanizme pomoći poljoprivrednicima kako bi održali stabilnost proizvodnje.

„Hrvatska je kroz različite mehanizme i mjere već dosta pomogla poljoprivrednicima te im osigurala dodatna sredstva iz EU i iz nacionalnog proračuna, kako bi se proizvodnja održala i smanjili ogromni troškovi naših proizvođača, kako zbog krize tako i zbog suše koja je bila ovog ljeta. Ključno je da nam ne padne proizvodnja u idućem periodu. Moramo zadržati proizvodnju odnosno održati balans između tri ključna stupa poljoprivredne politike – zelenog, ekonomskog i socijalnog. Zato Vlada RH čini sve kako bi pomogla našim proizvođačima, a već ovaj mjesec će, ranije nego inače, uz dosadašnje mjere ići i predujam potpora u visini od 1,75 milijardi kuna“, kazala je Vučković.

Po riječima ministrice Vučković, Ministarstvo poljoprivrede priprema dva posebna programa potpore za poljoprivrednike.

Jedna od mjera najvećim će se dijelom financirati iz Poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj te je vrijedna 240 milijuna kuna, a odnosi se na mikro, male i srednje poljoprivrednike i prerađivače.

„Ta je mjera dijelom rezultat našeg napora oko intervencije koju smo pripremali na Poljoprivrednom vijeću EU ovog proljeća, a koju je kasnije podržala i Ekonomska komisija, a koja je omogućila da pet posto slobodnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja ove dvije godine usmjerimo na saniranje krize u poljoprivrednom sektoru“, kazala je ministrica Vučković ovog.

Druga mjera financirat će se iz državnog proračuna te je namijenjena poduzetnicima koji su pretrpjeli štete uslijed suše i ostalih elementarnih nepogoda. Najavljene mjere očekuju se uskoro, ali ne prije isplate predujmova za izravna plaćanja.

Vučković je najavila i da će na idućem Vijeću EU ministara poljoprivrede predložiti konkretne prijedloge o aktiviranju krizne rezerve na razini EU. Na taj bi se način, pojasnila je Vučković, stvorio europski okvir za financijsku podršku državama članicama EU budući da sve zemlje nemaju jednaka državna sredstva te bi se kroz spomenute rezerve dodatno podržale one članice koje se ‘jednako odgovorno ponašaju sa svojim budžetom te zadržavaju stabilan makro ekonomski okvir ‘.

Europski poljoprivrednici će u petak, posljednjeg dana Kongresa obiđi proizvođače mlijeka i sira, vina i maslinovog ulja, voća i povrća te vinarije na području Dalmacije kako bi se upoznali sa hrvatskom proizvodnjom i proizvođačima koji su tijekom godina napravili ozbiljan pomak i razvoj u poljoprivrednoj proizvodnji te se na tržištu potvrdili sa visokokvalitetnim proizvodima i hranom.

Copa-Cogeca je najutjecajnija, najstarija i najveća organizacija poljoprivrednih proizvođača i zadruga u Europskoj Uniji. Europski poljoprivredni kongres održava se od 2005. svake dvije godine u drugoj zemlji u partnerstvu s lokalnim članovima Copa-Cogeca.

Hrvatska poljoprivredna komora, kao članica Copa-Cogeca organizacije, ima mogućnost sudjelovati u pregovorima u više od dvadeset grupa u okviru Europske komisije te je time na nacionalnoj razini najznačajniji predstavnik poljoprivrednih proizvođača u kreiranju poljoprivrednih politika.