Većina Hrvata zainteresirana je za iduće europske izbore koji će se održati za točno godinu dana, ali je nezadovoljna reakcijama vlade i Europske unije na krizu životnih troškova, pokazali su rezultati istraživanja Eurobarometra koje je u utorak u Zagrebu predstavio Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

“Interes javnosti raste”

Istraživanje je provela agencija Kantar u svim državama članicama, a sudjelovalo je 26.376 osoba i među njima 1020 ispitanika iz Hrvatske.

“Vidimo da građani snažno podupiru demokraciju i da su relativno dobro informirani o sljedećim europskim izborima. Interes javnosti osjetno raste, većina građana, njih 56 posto, kaže kako ih zanimaju sljedeći izbori za EP, što je 6,6 postotnih bodova više u usporedbi s podacima iz istog razdoblja 2018.”, rekla je Maja Ljubić Kutnjak iz Ureda EP-a.

Oko dvije trećine ispitanika odgovorilo je da bi vjerojatno izašlo na europske izbore kada bi se oni održavali idući tjedan, dodala je Ljubić Kutnjak, ali i podsjetila je da se to ne može zdravo za gotovo s obzirom na činjenicu da se izbori održavaju tek za godinu dana.

“Podaci za Hrvatsku govore da sada 60 posto građana ima interes za izbore. Njih 53 posto odgovora pozitivno na pitanje bi li izašli na birališta. Nama je samo za vidjeti kako će to izgledati iduće godine”, kazala je Ljubić Kutnjak.

Podrška Ukrajini

Kad je riječ o europskim politikama, najviše građana na razini Unije, njih 69 posto, zadovoljno je njezinom potporom Ukrajini dok u Hrvatskoj taj postotak, također najviši, iznosi 72.

“Potpora Ukrajini je nešto što građani percipiraju, opravdavaju i podupiru godinu dana nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine”, rekla je Ljubić Kutnjak, dodavši da je riječ o povećanju u odnosu na jesen za dva postotna boda.

Najveći udio ispitanika na razini Unije, njih 37 posto, na pitanje o svom trenutnom emocionalnom stanju odgovorilo je da su puni nade.

“Nama je drago vidjeti da je nada emocija koju građani najčešće spominju. Ipak, vidimo da u različitim državama članicama, različito dišu, različito su otporni na krize pa tako istodobno na drugom mjestu imamo ‘neizvjesnost’ – 34 posto”, kazala je Ljubić Kutnjak.

Tjeskobni Hrvati

Više od trećine ispitanika iz Hrvatske, njih 38 posto, kao svoj trenutni osjećaj istaknulo je tjeskobu, koju slijede nada s 31 posto i nesigurnost s 30 posto.

“Troškovi života jesu i dalje visoki i to percipira većina građana, njih 65 posto nije zadovoljno mjerama koje je poduzela njihova nacionalna vlada, a 57 posto je nezadovoljno mjerama koje je poduzeo EU”, pojasnila je Ljubić Kutnjak.

Više od dvije trećine Hrvata, 73 posto, nije zadovoljno mjerama za rješavanje problema rastućih životnih troškova, koje je dosad poduzela hrvatska vlada, a 59 posto ih nije zadovoljno postupcima Unije.

“Svjesni smo da su posljedice mnogobrojnih nedavnih kriza vidljive u stanju gospodarstva i financijskoj situaciji građana pa stoga polovica ispitanika, njih 50 posto, primjećuje pad životnog standarda. Trećina građana, oko 30 posto, kaže kako još nije primijetilo pad standarda, ali očekuje da će se to dogoditi iduće godine”, dodala je Ljubić Kutnjak.

Životni standard povećao se za dva posto hrvatskih ispitanika, a na razini Unije, to vrijedi za jedan posto sudionika istraživanja, pokazuju rezultati Eurobarometra.