Hrvatski građani vrlo su naklonjeni daljnjem proširenju Europske unije, dok se na razini 28 članica Unija nadpolovična većina tome protivi, pokazuju rezultati Eurobarometra objavljeni u ponedjeljak.

Istraživanje je provedeno od 7. do 16. studenoga 2015., a u Hrvatskoj je anketirano 1008 građana.

I dok se 51 posto anketiranih u svim članicama EU-a protivi daljnjem širenju Europske unije, u Hrvatskoj čak tri petine, 60 posto, podržava politiku proširenja. Ispred Hrvata su samo Rumunji, među kojima je potpora proširenju 62 posto.  Natpolovičnu potporu proširenju još imaju Litva (59 posto), Španjolska, Poljska, Malta (56 posto) i Bugarska (50 posto).

Najviše protivnika daljnjem proširenju je u Austriji (75 posto), Njemačkoj (73 posto), Luksemburgu (69 posto), Francuskoj (64 posto), Nizozemskoj (63 posto) i Belgiji (61 posto).

Hrvati, kao i ostali Europljani, većinom iznad 50 posto zauzimaju se za jaču Uniju s jedinstvenim politikama na europskoj razini. Zamjetna je razlika između hrvatskih i prosječnih europskih ispitanika i na pitanju stvaranja europske vojske, iako se i jedni i drugi za to zalažu, u Hrvatskoj je takvih 63 posto, a prosječno u EU-u 53 posto.

 

• Hrvati su među najoptimističnijim ispitanicima kad je riječ o budućnosti Europske unije, njih 69 posto izjasnilo se kao optimisti u tom pogledu, dok je europski prosjek 53 posto. Optimističniji od Hrvata su Irci, Rumunji i Poljaci. Najpesimističniji su Grci, Ciprani i Austrijanci.

 

Nezaposlenost hrvatski ispitanici stavljaju na visoko prvo mjesto među teškoćama s kojima se njihova zemlja suočava. Na drugo mjesto, iako njih gotovo upola manje, stavljaju gospodarsko stanje u zemlji. Nezaposlenost, međutim, danas zabrinjava pet posto manje Hrvata nego prije godinu dana, a gospodarsko stanje njih dva posto manje.

Za prosječne Europljane nezaposlenost i useljavanje dvije su najveće teškoće, s time da nezaposlenost sada zabrinjava devet posto manje ispitanika nego prije godinu dana, a useljavanje njih 18 posto više.

Na treće mjesto među teškoćama Hrvati stavljaju državni dug, a prosječni Europljani gospodarsko stanje.

Čak 80 posto Hrvata ocijenjuje stanje nacionalnog gospodarstva kao loše, a stanje europskog gospodarstva loše je za 35 posto hrvatskih ispitanika. Hrvati su pesimistični i kod stanja zapošljavanja u zemlji, 86 posto njih ocijenjuje ga lošim, dok je prosječno na razini EU-a takvih 67 posto.

Hrvati izrazito negativno ocjenjuju i kvalitetu života u zemlji, 71 posto ispitanika dalo je ocjenu loše, dok ih je 66 posto kvalitetu života u EU ocijenilo dobrom.

I Hrvati i prosječni Europljani negativno procjenjuju stanje svog nacionalnog gospodarstva, no hrvatski ispitanici su u tome znatno negativniji od europskih. Međutim, dok prosječni Europljani lošim ocjenjuju i stanje gospodarstva EU-a, Hrvatima se ono čini dobrim.

Velika većina hrvatskih ispitanika (88 posto), čak i veća nego prosječnih ispitanika na razini EU28, smatra da javni dug treba neodgodivo smanjiti.

Hrvatski su ispitanici općenito naklonjeniji useljavanju od ispitanika na razini EU28. No, i jedni i drugi u većini podupiru useljavanje iz drugih država članica EU-a, a protive se useljavanju iz trećih zemalja.