Hrvatska početkom godine ulazi u eurozonu no euro nam dolazi u nezgodno vrijeme, inflacija, rast kamatnih stopa, geopolitička kriza.

Građani koji čuvaju kune kod kuće morat će ih zamijeniti u euro no dio tog novca se slijeva u kupnju nekretnina. Tako iz HNB-a smatraju da je uvođenje eura manjim dijelom prouzročilo golemi rast u nekretninskom biznisu.

Viceguverner Hrvatske narodne banke Michael Faulend tvrdi da se taj “bum” na tržištu događa zadnjih nekoliko godina. “To nije nešto što je isključivo vezano za uvođenje eura, to je nešto što bih primarno povezao s činjenicom da smo živjeli predugi niz godina u zoni nultih kamatnih stopa”, rekao je Faulend za HRT.

Dvojno iskazivanje cijena u trgovinama trebalo bi spriječiti dodatna poskupljenja zbog zaokruživanja cijena u eurima na više. No inflacija sve to komplicira.

Posebni savjetnik predsjednika Vlade za ekonomska pitanja Zvonimir Savić je pak rekao kako poučeni iskustvom drugih država ne moramo očekivati veći pritisak zbog uvođenja eura. “Ono što je nezgodno, Hrvatska je u trenucima vrlo visoke inflacije, pa se možda stvara takav dojam da je sve vezano uz euro, međutim takva situacija nije”, pojasnio je Savić.

Hrvatska uvodi euro u vrijeme velike geopolitičke krize, no upravo naše pristupanje eurozoni trebalo bi osigurati mnoge prednosti. “Za pretpostaviti je da ulazak u eurozonu znači veću financijsku stabilnost, niže kamatne stope, povoljnije uvjetne zaduživanja i potencijalno u krizi, a mi jesmo i budimo svjesni da ova kriza je geopolitička ima itekako implikacije ekonomske – tada imate kišobran, nekakav zaklon na koji možete računati”, istaknuo je Mladen Vedriš s Visokog učilišta Effectus.

Vedriš je još nadodao kako je su velike razlike između razvijenih i manje razvijenih zemalja u eurozoni kao i među političkim vodstvima članica.