Izvršna vlast EU-a želi uskladiti kaznene zakone protiv korupcije u cijelom bloku, kao dio opsežnog nastojanja da se uhvati u koštac s podmićivanjem, zlouporabom položaja i nezakonitim bogaćenjem. Prema predloženom nacrtu direktive, zlouporaba sredstava, trgovanje utjecajem, zlouporaba položaja, nedopušteno bogaćenje i ometanje pravde u slučajevima korupcije bila bi usklađena kaznena djela. Podmićivanje je trenutno jedino kazneno djelo korupcije koje je kriminalizirano na razini EU-a.

Prijedlogom bi se uspostavile zajedničke definicije korupcijskih zločina u nastojanju da se policiji olakša suradnja u prekograničnim slučajevima, što je korak koji se smatra ključnim u borbi protiv organiziranog kriminala, budući da je većina velikih kriminalnih skupina aktivna u tri ili više zemalja.

Ne kriminaliziraju sve države članice EU-a sve oblike koruptivnog ponašanja, nezakonito bogaćenje je kazneno djelo u samo osam zemalja, što je praznina zbog koje mnoge zemlje EU-a ne ispunjavaju standarde definirane od strane UN-a, prema dužnosnicima EU-a.

U međuvremenu, kazne se uvelike razlikuju među državama članicama. Zatvorske kazne za podmićivanje u javnom sektoru kreću se od tri mjeseca do 15 godina; pronevjera u privatnom sektoru može dovesti do zatvorske kazne od tri mjeseca do 20 godina.

“Doista je krajnje vrijeme da imamo više pristupa EU-a kada je riječ o borbi protiv korupcije”, rekla je povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson. Rekla je da su države članice definirale korupcijska kaznena djela na različite načine “pa je to prepreka kada je u pitanju policijska suradnja za istragu … i za kazneni progon”. Obećala je da će biti “znatno više” minimalne kazne za korupcijska djela.

Prema prijedlogu, države članice trebale bi imati agenciju za borbu protiv korupcije i surađivati ​​s obnovljenom mrežom EU za borbu protiv korupcije. Zakonom, koji bi se primjenjivao na javne institucije i privatne tvrtke, također bi se nastojalo okončati ono što dužnosnici EU smatraju “neprozirnim” postupcima za ukidanje imuniteta od kaznenog progona za određene pojedince.

Zakonom bi se također nastojalo uskladiti rokove zastare, budući da kratki rokovi za procesuiranje osumnjičenih za korupciju mogu omesti prekogranične istrage u najsloženijim slučajevima.

“Ubojstva na našim ulicama usko su povezana s korupcijom”, rekla je Johansson, misleći na ubojstvo dvoje istraživačkih novinara, Daphne Caruana Galizia s Malte i Jána Kuciaka iz Slovačke, kao i smrtonosno ubojstvo 12-godišnje djevojke iz Antwerpena, koja je u siječnju postala žrtva narko-rata između rivalskih bandi.

Dužnosnici EU-a uvjereni su u postizanje dogovora o zakonu u svim državama članicama, uključujući Mađarsku, gdje je vlada premijera Viktora Orbána optužena da predsjedava koruptivnom dodjelom javnih ugovora i državnim zarobljavanjem neovisnih istražnih i revizorskih tijela. Povjerenstvo smatra da će provedba zakona biti veći test, a ne njegovo usuglašavanje.

U povezanim prijedlozima, EU također planira sankcionirati strane državljane za korupcijska kaznena djela, u zakašnjelom sustizanju s drugim jurisdikcijama. Prema američkom, britanskom i kanadskom zakonu, stranci mogu biti sankcionirani za korupcijska djela i kršenje ljudskih prava. Takvi su zakoni inspirirani smrću u pritvoru 2009. ruskog odvjetnika Sergeja Magnickog, koji je otkrio veliku poreznu prijevaru koju su vodili ruski dužnosnici, ali je potom uhićen i bačen u jedan od najozloglašenijih istražnih pritvora u Rusiji, gdje mu je bila uskraćena medicinska njega.

EU obično nameće sankcije, zamrzavanje imovine i zabranu putovanja, ljudima i tvrtkama koje su uključene u poticanje ratova, krađu izbora ili represiju nad civilima.

U 2020. blok je omogućio sankcioniranje stranih državljana zbog kršenja ljudskih prava, ali za razliku od SAD-a, UK-a i Kanade, nije uključio korupciju, vjerojatno zbog straha od pravnih izazova od strane bogatih pojedinaca.

Pronevjera državne imovine osnova je za sankcije EU-a u odnosu na nekolicinu zemalja, Tunis, Egipat i Ukrajinu. Prema najnovijim prijedlozima, ljudi iz cijelog svijeta sada bi se suočili sa sankcijama EU-a zbog korupcije na visokoj razini, piše Guardian.