Iako velike europske države poput Njemačke ili Italije puno više ovise o zemnom plinu iz Rusije od Hrvatske, u tim državama žele izbjeći uvoz ruskog plina. Za to vrijeme u Hrvatskoj ne postoje planovi za uvođenje takvih sankcija, iako je ovisnost o ruskom plinu mnogo manja

Dogodi li se doista najmanje poželjan scenarij od kojeg strahuju zemlje članice EU-a – da Rusija u potpunosti zatvori ventile plinovoda kojima plin izvozi u Europu – ili pak da Europska komisija u jednom od planiranih paketa sankcija Moskvi obustavi kupovinu ruskog plina, što je za sada manje vjerojatna opcija, Hrvatska ne mora strahovati jer ne ovisimo o ruskom plinu u tolikom intenzitetu kao mnoge zemlje članice EU-a. Hrvatska iz Rusije uvozi oko 22 posto ukupnih količina plina koje potroši u godini dana, odnosno oko 600 milijuna prostornih metara na godinu. Usporedbe radi, to je otprilike količina plina koju na godinu potroši Petrokemija Kutina za proizvodnju umjetnih gnojiva, a kako se u slučajevima nestašice po prioritetnoj listi plin prvo uskraćuje industriji, ne treba posebno tumačiti što bi potpuni prekid rada Petrokemije zbog nedostatka sirovine značio za domaću poljoprivredu. No zahvaljujući vlastitoj proizvodnji, novim nalazištima plina koja će biti puštena u pogon ove i iduće godine te LNG terminalu kao novom dobavnom pravcu, spomenutih „ruskih“ 22 posto količina plina moguće je nadoknaditi iz alternativnih izvora, pa hrvatsko tržište ne mora strahovati od nestašica. No po kojim ćemo cijenama taj plin plaćati posve je druga priča, čiji ćemo rasplet sa zebnjom očekivati u narednim mjesecima….