Europska unija zaprijetila je u srijedu Crnoj Gori da će razmotriti zaustavljanje pregovaračkog procesa ako ta zemlja ne uspostavi funkcionalne institucije i ne izađe iz krize vezane uz Ustavni sud.

Upozorenje su uputili slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon i austrijski ministar za europske i međunarodne poslove Alexander Schallenberg koji su u srijedu boravili u Crnoj Gori.

“Ovo je posjet koji dolazi uz jasno upozorenje, ali i ohrabrenje koje donosimo u ime naših kolega. Želimo da ova država premosti političku krizu i politički zastoj. Upozorenje je – ako se zastoj nastavi, Crna Gora riskira propustiti sljedeći korak na putu ka EU i završiti sa strane umjesto na tom putu”, naglasio je austrijski ministar na konferenciji za novinare.

Schallenberg je istaknuo da je Crna Gora bila dosad uzor za regiju, ali da se sada vidi rastuća polarizacija i zastoj u ključnim reformskim pitanjima.

Fajon i Schallenberg su nakon sastanka s predsjednikom Milom Đukanovićem, premijerom Dritanom Abazovićem i predsjednicom parlamenta Danijelom Đurović naglasili da su nedavna politička događanja u Crnoj Gori izazvala duboku krizu institucija i doprinijela usporavanju pristupnih pregovora.

Slovenska šefica diplomacije ocijenila je da bi Crna Gora izborom nove vlasti po izmijenjenom zakonu o predsjedniku riskirala izgubiti povjerenje EU-a.

“Niko ne želi stopiranje procesa”, rekla je Fajon. “Tijekom razgovora s crnogorskim čelnicima složili smo se da je krajnje vrijeme da se reagira”, dodala je, naglašavajući hitnost uspostave Ustavnog suda.

Kazala je da je ključno da se taj postupak završi do kraja siječnja kako bi se Crna Gora iskopala iz duboke institucionalne i najgore političke krize u nekoliko godina.

Crna Gora je u političkoj krizi od kolovoza kada je pala vlada Dritana Abazovića nakon što je premijer potpisao Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Nakon toga formirana je nova vladajuća većina koju predvodi prosrpski Demokratski front, a podržava je Abazović koji je predložio Miodraga Lekića, nekadašnjeg diplomata iz vremena Slobodana Miloševića, za mandatara za formiranje nove vlade.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio je Lekiću dati mandat, tvrdeći da nije uvjeren da Lekićeva vlada ima podršku u parlamentu.

Kao odgovor na to vladajuća većina usvojila je novi zakon o predsjedniku kojim primorava Đukanovića da mandat povjeri Lekiću.

Taj zakon kao protuustavan ocijenili su i Venecijanska komisija i diplomati međunarodne zajednice.

Kriza je dodatno produbljena nefunkcionalnim Ustavnim sudom Crne Gore koji broji svega troje od sedam sudaca,  a zastupnici u crnogorskom parlamentu već mjesecima ne mogu se dogovoriti o izboru novih.

Svakog tjedna održavaju se masovni prosvjedi oporbenih pristaša koje je podržao i crnogorski predsjednik Đukanović, a na kojima se traži povlačenje zakona o predsjedniku te raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.