Zastupnici Europskog parlamenta raspravljali su u četvrtak na plenarnoj sjednici u Bruxellesu o stanju u šengenskom prostoru nakon pandemije covida-19 i pozvali da se što prije uspostavi normalno funkcioniranje bez kontrola na unutarnjim granicama.
Rasprava je održana uoči glasanja u petak o rezoluciji u kojoj se pozivaju zemlje članice EU-a da poduzmu potrebne korake za primanje Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor te na brzi povratak na normalno funkcioniranje kako bi se osigurala sloboda kretanja i podupro gospodarski oporavak.

U raspravi je istaknuto da je Schengen jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama, ali i jedno od najranjivijih.

Nakon izbijanja pandemije koronavirusa zatvorene su granice i šengenski prostor je prestao normalno funkcionirati. Ograničenje kretanja usporilo je širenje infekcije i spasilo tisuće života, ali je cijena za gospodarstvo i društvo u cjelini golema, izjavila je povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

Dio zastupnika s lijevog političkog spektra ponovno je kritizirao Hrvatsku zbog postupanja prema migrantima koji iz Bosne i Hercegovine pokušavaju ući u Europsku uniju, ističući da bi se zbog toga trebao zaustaviti proces primanja Hrvatske u šengenski prostor.

Zastupnik Karlo Ressler u svom je istupu na plenarnoj sjednici odbacio takve napade.

“I danas smo imali priliku čuti neargumentirane napade na našu zemlju zbog učinkovite politike zaštite vanjskih granica. To je pokušaj politizacije ulaska Hrvatske u Schengen. Međutim, vjerujem da će hrvatski i svi europski građani uskoro uživati u prednostima hrvatskog članstva u Schengenu. Bolja prometna povezanost, snažnija gospodarska suradnja i još kvalitetnija zaštita vanjskih granica u interesu je cijele Europe”, zaključio je zastupnik Ressler.

Tonino Picula je u izjavi novinarima nakon rasprave izjavio da Schengen ostaje otvoren projekt i za nove članice, među njima i Hrvatsku, a da bi na kritike koje dolaze u vezi s postupanjem s migrantima koji pokušavaju prijeći iz BiH u Hrvatsku bilo najbolje odgovoriti tako da se dopusti nekom neovisnom tijelu da sve provjeri.

“Na sve kritike najbolje bi bilo odgovoriti tako da se pruže sve činjenice, da se iziđe u susret onima koji traže da neko neovisno tijelo sve provjeri i mislim da tu Hrvatska nema što kriti”, rekao je Picula.

U petak će Europski parlament glasati o rezoluciji u kojoj se “poziva Vijeće i države članice da pojačaju svoje napore kako bi se dovršila integracija šengenskog prostora na sve zemlje članice”.

Europska komisija je 22. listopada prošle godine ocijenila da Hrvatska ispunjava potrebne kriterije za ulazak u šengenski prostor i pozvala Vijeće EU-a da Hrvatsku uključi u prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

Vijeće EU-a, odnosno države članice, još nisu imale na dnevnom redu evaluaciju Komisije o hrvatskoj spremnosti za ulazak u šengenski prostor. Za odluku o primanju potrebna je suglasnost svih zemalja članica, dok Europski parlament o tome donosi mišljenje.

Bugarska i Rumunjska još od 2011. imaju pozitivnu evaluaciju Europske komisije, ali unatoč tome nisu dio šengenskog prostora jer nema suglasnosti svih zemalja članica.

U prijedlogu rezolucije izražava se spremnost Parlamenta da izradi mišljenje o punoj provedbi šengenskog zakonodavstva u Hrvatskoj čim to Vijeće zatraži.

Sve zemlje članice EU-a istodobno su i članice šengenskog prostora osim Hrvatske, Bugarske i Rumunjske te Cipra, koji to ne može jer ne kontrolira cijeli svoj teritorij i Irske, koja to ne želi jer bi morala uspostaviti granične kontrole sa Sjevernom Irskom.

Dijelom šengenskog prostora su i četiri zemlje koje nisu članice EU-a: Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn.

U prijedlogu rezolucije poziva se na što brži povratak Schengena na normalno funkcioniranje bez unutarnjih kontrola.

“Brzi i koordinirani povratak na puno funkcioniranje šengenskog prostora od najveće je važnosti za očuvanje slobode kretanja, jednog od glavnih postignuća europskih integracija, te za osiguranje gospodarskog oporavka nakon pandemije”, kaže se u predloženom tekstu.