Ministri financija EU-a uspjeli su u četvrtak navečer u drugom pokušaju postići dogovor o ekonomskom odgovoru na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

Euroskupina, koja je raspravljala u uključivom formatu, što znači da su sudjelovali ministri financija svih zemalja članica EU-a, a ne samo 19 članica eurozone, postigli su dogovor o izvješću koje će biti proslijeđeno šefovima država ili vlada na usvajanje.

Dogovor uključuje kratkoročne i dugoročne mjere. Sve države članice se slažu oko kratkoročnih mjera: kreditne linije Europskog stabilizacijskog mehanizma, jamstvenog fonda Europske investicijske banke i programa potpore za skraćeno radno vrijeme SURE.

Kad je u pitanju kreditna linija ESM-a, najveća prepreka bila je posve udaljene pozicije Italije i Nizozemske, prva je tražila da se krediti trebaju odobravati bez uvjeta, a druga je na njima ustrajala.

U vezi s tim postignut je dogovor da se ESM može koristiti bez uvjetovanosti za financiranje troškova u zdravstvu koji su nastali uslijed pandemije. Za daljnje korištenje te kreditne linije države članice morat će osigurati poštovanje ekonomskih i fiskalnih temelja definiranih fiskalnim okvirom EU-a.

Što se tiče dugoročnih mjera, to jest fonda za oporavak, dogovoreno je da je on potreban ali bez ulaženja u pojedinosti.

“Takav fond bio bi privremen, ciljan, razmjeran izvanrednim troškovima sadašnje krize”, kaže se u usvojenom izvješću.

U tekstu se ne spominje pitanje kolektivizacije dugova, euroobveznice ili koronaobveznice, ali se koristi izraz “inovativni financijski instrumenti”.

S tim u vezi, predsjednik euroskupine Mario Centeno uputit će pismo predsjedniku Europskog vijeća Charlesu MIchelu u kojem će navesti da neke zemlje smatraju da je potrebno imati instrumente zajedničkog duga, a da druge zemlje smatraju da treba pronaći “alternativne načine”.

ESM ima kreditni kapacitet od 410 milijardi eura, a krediti koje članice mogu dobiti mogu biti u visini do najviše dva posto njihova BDP-a. To znači da bi kreditna linija mogla dosegnuti iznos od 240 milijardi eura, što odgovora dvopostotnom iznosu BDP-a europodručja.

Ministri financija podržali su inicijativu Europske investicijske banke (EIB) o uspostavi jamstvenog fonda u visini od 25 milijardi eura, za koji bi jamčile zemlje članice, a koji bi omogućio kreditiranje do 200 milijardi eura. Ta sredstva bila bi uglavnom namijenjena za mala i srednja poduzeća.

Podržan je i prijedlog Komisije o programu potpore za skraćeno radno vrijeme, za koji će jamčiti sve zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja.

Novi instrument koji je nazvan SURE treba omogućiti tvrtkama u poteškoćama da privremeno skrate radno vrijeme svojim radnicima, a država radnicima isplaćuje plaću za one sate koje ne rade. To vrijeme koje ne rade radnici mogu iskoristiti za učenje novih vještina, koje će koristiti i njima i poslodavcu. Slično je rješenje i za samozaposlene osobe.

Riječ je o financijskoj potpori u obliku vrlo povoljnih zajmova EU-a zemljama članicama u visini od ukupno 100 milijardi eura.

Komisija bi posudila novac na financijskim tržištima i dala državama članicama zajmove pod povoljnim uvjetima.