Europski parlament i Vijeće Europske unije, na prijedlog Europske komisije, postigli su u ponedjeljak navečer, posljednjeg dana zakonskog roka, neformalni politički dogovor o proračunu EU-a za 2022. od gotovo 170 milijardi eura, priopćila je u utorak Europska komisija.

Dogovorene su obveze u visini od 169,5 milijardi eura i plaćanja od 170,6 milijardi eura.

Hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) zastupao je Parlament kao najmlađi glavni pregovarač za proračun u povijesti, uz jedan od najuspješnijih rezultata pregovora, priopćeno je iz njegova ureda.

“Iznimno sam zadovoljan. Zajedno sa cijelim timom Europskog parlamenta uspjeli smo dodatno ojačati europski proračun za 480 milijuna eura, a ukupna povećanja za ključne programe su i veća. Glavni fokus bio je na potpori za malo i srednje poduzetništvo, uključujući turizmu, znanosti, zdravstvu, te dodatnom poticaju digitalnoj i zelenoj tranziciji”, istaknuo je Ressler nakon završetka pregovora.

Posebna pozornost posvećena je vanjskoj dimenziji, s obzirom na sve globalne izazove s kojima se Europa susreće, uključujući humanitarnu krizu u Afganistanu, pomoć sirijskim izbjeglicama, te potpora trećim zemljama u suočavanju s pandemijom.

“Ako želi biti globalno relevantan akter, Europa mora predvoditi aktivnosti u borbi protiv pandemije, kao i pomoći u nepredvidivim humanitarnim i kriznim situacijama kako bi se izbjegao i migracijski pritisak na europske granice. Kroz proračun smo nastojali mobilizirati dodatna sredstva kako bi osigurali sigurno i stabilno okruženje za sve europske građane, zaštitili europske vanjske granice, te osnažili kapacitete Europske unije kada je potrebna brza reakcija na nepredvidive okolnosti, poput situacije u Afganistanu ili one na granici s Bjelorusijom”, zaključio je Ressler.

“Dogovor potvrđuje da su sve institucije spremne na kompromis kako bismo dobili proračun koji će podupirati održiv oporavak i nužnu tranziciju EU-a u korist sviju”, istaknuo je povjerenik Johannes Hahn, nadležan za proračun i upravu.

Poticanje ulaganja

Po dogovoru, 49,7 milijardi eura u obvezama namijenjeno je za potporu oporavku poticanjem ulaganja u ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Za zajedničku poljoprivrednu politiku namijenjeno je 53,1 milijardi eura, a 971,9 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

Za Obzor Europa odnosno za potporu istraživanjima u područjima kao što su zdravstvo, digitalizacija, industrija, svemir, klima, energija i mobilnost namijenjeno je 12,2 milijardi eura, a 613,5 milijuna eura za Program jedinstvenog tržišta, kao potpora konkurentnosti te malim i srednjim poduzećima, među ostalim u turizmu.

Usto, 839,7 milijuna eura namijenjeno je programu EU4Health u cilju potpore europskoj zdravstvenoj uniji i sveobuhvatnog odgovora na zdravstvene potrebe europskih građana.

Nadalje, 1,2 milijardi eura predviđeno je u okviru Fonda za pravednu tranziciju kako bi prelazak na klimatsku neutralnost donio koristi svima te 755,5 milijuna eura u okviru programa LIFE za potporu zaštiti okoliša i klime.

Instrumentu za povezivanje Europe namijenjeno je 2,8 milijardi eura u cilju izgradnje suvremene visokoučinkovite prometne infrastrukture koja će poboljšati prekogranične veze.

Programu Erasmus+ namijenjeno je 3,4 milijardi eura za ulaganje u ulaganje u mlade te 406 milijuna eura za kulturni i kreativni sektor u okviru programa Kreativna Europa.

Dogovoreno je i 1,1 milijardi eura za Fond za azil i migracije te 809,3 milijuna eura za Fond za integrirano upravljanje granicama radi intenziviranja suradnje u području upravljanja vanjskim granicama, što uključuje i 25 milijuna eura za zaštitu granice s Bjelorusijom, te u području migracijske politike i politike azila, što obuhvaća i dodatna sredstva za obveze preseljenja.

Fond za unutarnju sigurnost dobio je 227,1 milijuna eura, a 945,7 milijuna eura određeno je za Europski fond za obranu radi potpore europskoj strateškoj autonomiji i sigurnosti.

Zaključno, 15,2 milijardi eura namijenjeno je za potporu susjedima i međunarodnom razvoju i suradnji. Sporazum obuhvaća ciljana povećanja za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa (190 milijuna eura), ponajprije za Afganistan i Siriju, te za program humanitarne pomoći (211 milijuna eura) za rješavanje kriznih situacija u svijetu, navodi Komisija.

Više od milijarde eura za dekarbonizaciju gospodarstva

Europska komisija priopćila je u utorak da Europska unija ulaže više od 1,1 milijardi eura u sedam velikih inovativnih projekata u okviru Inovacijskog fonda.

Bespovratnim sredstvima podupirat će se projekti kojima je cilj uvođenje revolucionarnih tehnologija u energetski intenzivnim industrijama poput vodika, hvatanja, uporabe i skladištenja ugljika te obnovljive energije. Projekti se provode u Belgiji, Italiji, Finskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj i Švedskoj.

“Inovacije su ključne za pronalazak rješenja koja su nam potrebna u ovom desetljeću kako bismo održali porast temperature unutar održivih granica. Uz naglo smanjenje emisija, inovacije nam pružaju put prema ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma. Današnjom odlukom pruža se konkretna potpora projektima razvoja čiste tehnologije diljem Europe i omogućuje uvođenje revolucionarnih tehnologija kojima se podupire i ubrzava klimatska neutralnost.

Paketom “Spremni za 55″ predlaže se povećanje sredstava iz Inovacijskog fonda kako bi se potaknuo razvoj još većeg broja inovativnih europskih projekata i ideja u globalnoj utrci za inovacije u području klime”, izjavio je izvršni potpredsjednik Frans Timmermans, po priopćenju.