Plan predviđat će da će EU donirati streljivo iz vlastitih zaliha i također zajednički kupovati nove granate za Ukrajinu. Također ostavlja otvorenom mogućnost da bi EU mogla pomoći zemljama u zajedničkoj kupnji projektila za Ukrajinu. I postavlja za cilj “zajedničku nabavu” ovog streljiva “na najbrži mogući način” prije listopada.

Diplomati i ministri finalizirali su strategiju tijekom sastanaka u Bruxellesu u nedjelju i ponedjeljak. Očekuje se da će čelnici EU-a dati svoj posljednji blagoslov na summitu u Bruxellesu kasnije ovog tjedna.

Dogovor predstavlja prekretnicu za EU, označavajući prvi put da je projekt planirao zajedničku kupnju oružja za zemlju u ratu. Dužnosnici su tvrdili da se EU mora razvijati kako bi dočekala izvanredni trenutakda radi na spašavanju  demokracije na europskom tlu.
“Povijesna odluka”, tvitao je Josep Borrell, prvi diplomat EU-a, nakon što je dogovor postignut u ponedjeljak.

Plan se sastavlja posljednjih tjedana usred strahovanja da Kijevu ponestaje granata da odbije nepopustljiv ruski napad. Ukrajinski dužnosnici rekli su da im je potrebno najmanje 1 milijun granata od 155 milimetara kako bi obnovili zalihe i održali svoju obranu, brojka koja daleko premašuje europski godišnji proizvodni kapacitet.

Kako bi nadoknadila manjak, EU je izradila nacrt u više faza.

Prvo, dodijelit će milijardu eura zemljama koje mogu ili odmah donirati streljivo iz vlastitih zaliha ili preusmjeriti postojeće narudžbe. Zatim će izdvojiti još 1 milijardu eura za zajedničku kupnju više streljiva (a možda i projektila) za Ukrajinu i zamjenu europskih doniranih granata. Konačno, želi istražiti načine za jačanje europske sposobnosti proizvodnje oružja koje joj je potrebno u godinama koje dolaze.

Borrell je u svom završnom obraćanju novinarima rekao da su zemlje pristale na ukupno 2 milijarde eura. No diplomati su rekli da se pravni tekstovi još dovršavaju.

Očekuje se da će sredstva za ovaj pothvat doći iz takozvanog Europskog fonda za mir, nekadašnjeg opskurnog programa koji je postao glavno ratno sredstvo EU-a za djelomično nadoknađivanje državama za njihove donacije oružja Ukrajini.

Zemlje EU-a nisu iznijele ništa o tome kako financirati posljednju fazu svog plana: povećanje industrijskih kapaciteta za godine koje dolaze. Dokument koji je kružiosamo je pozvao Europsku komisiju da istraži to pitanje i “predstavi konkretne prijedloge”.

“Imamo industrijski problem”, priznao je jedan visoki dužnosnik krajem prošlog tjedna, govoreći o borbi Europe da osnaži domaću obrambenu proizvodnju.

Dvije milijarde eura, složio se u ponedjeljak estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu, “jasan su i čvrst korak dalje, ali neće biti dovoljan”.

Ipak, sporazum o streljivu je pobjeda za Estoniju, koja je prva iznijela ideju brzog opskrbljivanja Ukrajine milijunom novih granata u sklopu nastojanja da zemlje EU-a pošalju više oružja Kijevu.

Također je spremna biti blagodat za Francusku i njezine brojne obrambene tvrtke, kao i brojne obrambene tvrtke diljem EU-a. Francuska, koja ima najjači obrambeni sektor u bloku, dugo je predvodila suprotstavljanje povećanju europske obrambene potrošnje unutar granica EU-a, a plan odobren u ponedjeljak i biti će upravo to, nalažući da svi zajednički ugovori EU-a idu tvrtkama iz EU-a. Jedina iznimka je Norveška, koja je već usko integrirana u tržište EU.

Nekoliko diplomata je reklo da su francuski dužnosnici također bili ti koji su se zalagali za uključivanje projektila u plan, iako su drugi to pripisali ukrajinskoj potrebi za oružjem.

Unatoč sporazumu, dužnosnici još uvijek moraju dogovoriti kako će program točno funkcionirati u praksi. Dužnosnici su raspravljali o tome trebaju li zajednički pregovori o ugovoru ići preko agencija EU-a ili se zemlje trebaju same udružiti.

Dužnosnici EU-a bili su zainteresirani da plan identificira ulogu Europske obrambene agencije (EDA), tijela EU-a koje treba pomoći zemljama u suradnji u pitanjima nacionalne sigurnosti. No, neke su zemlje bile oprezne oko davanja ovlasti Bruxellesu da zapravo postane europski pregovarač o naoružanju.

Konačna odluka, na klasičan europski način, pristup je svega od navedenog.

Naposljetku, samo 18 zemalja potpisalo je sporazum o suradnji s EDA-om na “suradničkoj nabavi” streljiva. Na popisu su teškaši iz EU poput Njemačke, Francuske i Nizozemske (kao i Norveške), ali ne i Italija ili Španjolska. Pakt predviđa dva paralelna napora, “dvogodišnju, ubrzanu proceduru za topničke projektile od 155 mm i sedmogodišnji projekt nabave više vrsta streljiva.”

Dužnosnici su priznali da predstoji značajan posao, piše POLITICO.

“Definitivno ima mnogo detalja koje treba riješiti”, rekao je Hanno Pevkur, estonski ministar obrane.