Tri mjeseca prije planiranog roka EU je sad 90 posto popunila svoja skladišta plina. U četvrtak su uskladištene zalihe prirodnog plina dosegnule povijesni maksimum.

Skladišta su popunjena puno prije početka sezone grijanja, što je u skladu s politikom Bruxellesa o naglom “skidanju” s ruskog plina. Odluka EU o prekidu svoje ovisnosti o ruskim energentima znači i produbljivanje problema koje Kremlj ima u krpanju sve većih rupa u ruskom državnom proračunu.

U četvrtak su skladišta plina u zemljama članicama Unije dosegnule razinu popunjenosti od 90,12 posto ukupnih kapaciteta, što znači da je već sada ispunjena zakonska obaveza koja kaže da popunjenost europskih skladišta plina mora dosegnuti razinu od 90 posto najkasnije do studenoga.

“Današnja potvrda da smo ispunili naše obaveze prije roka naglašava da je EU dobro pripremljena za zimu. To će nam pomoći u daljnjoj stabilizaciji tržišta u nadolazećim mjesecima”, poručila je povjerenica Unije za energetiku Kadri Simson.

Energetsko tržište Europske unije, kaže, u puno je povoljnijem položaju nego što je bilo u ovo doba prošle godine. Naravno, vijest o rekordnoj popunjenosti skladišta može se čitati kao uspjeh Europske unije u “skidanju” s ruskog plina, jer je EU prije Putinove invazije na Ukrajinu čak 40 posto svojih potreba za prirodnim plinom zadovoljavala uvozom iz Rusije.

U tih godinu i pol Europa se prebacila na druge dobavljače te je istovremeno pokušavala što više smanjiti vlastitu potrošnju plina.

Udio ruskog plina u ukupnom uvozu EU-a pao je na 23,6 posto u prvih osam mjeseci 2022., da bi ove godine ruski udio u europskom uvozu pao na samo 8,4 posto. Tim tempom članice Unije mogu postići cilj da do 2027. godine u potpunosti prekinu uvoz ruskog plina.

Nizozemski TTF indeks cijena plina koji je lani u kolovozu dosegnuo razinu od 320 eura po megavat satu, ovog se tjedna kreće na razini od oko 38 eura.

“Ovo je definitivno priča o uspjehu i za Europsku komisiju i za energetsko tržište, ali ponajprije za vlade država članica koje su očigledno vrlo uspješno reagirale na činjenicu da u vrlo kratkom roku trebaju pronaći zamjenu za ogromne količine prirodnog plina koje su se ranije uvozile iz Rusije”, kaže Giovanni Sgaravatti, analitičar briselskog think-tanka Bruegel.

Ruski plin uglavnom je zamijenjen uvozom iz SAD-a, Norveške, Azerbajdžana i drugih zemalja, a cijene plina dramatično su pale u odnosu na njihov vrhunac iz 2022. godine.

Analitičari očekuju da će ovo biti posljednja zima u kojoj moguće nestašice plina predstavljaju ozbiljnu zabrinutost kupaca, s obzirom na to da bi europskom tržištu do sredine iduće godine trebale biti dostupne znatno veće količine LNG-a iz Katara i SAD-a, piše POLITICO.