Ovoga tjedna Europska unija pokrenula je misiju obuke ukrajinskih vojnika, što je njezina dosad najveća vojna misija. Nejasno je kako će u tome sudjelovati Hrvatska, piše ENR (European Newsroom), projekt 16 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina.

Početkom ovoga tjedna Europska unija je službeno pokrenula misiju obuke ukrajinskih vojnika pod nazivom Misija Europske unije za pomoć Ukrajini (EUMAM Ukraine).

Generalnu odluku o uspostavi misije za obuku već su donijeli ministri vanjskih poslova 17. listopada. Mađarska je jedina zemlja koja nije glasovala za tu odluku, već je iskoristila konstruktivnu suzdržanost, što znači da država neće sudjelovati niti financirati misiju.

Austrija je već izjavila da će podržati misiju, ali da neće u njoj aktivno sudjelovati.

Najveća je to misije vojne obuke koju je EU ikada pokrenuo. Cilj je pripremiti početnih 15.000 ukrajinskih vojnika za bojno polje. Prvotno je zamišljeno da misija traje dvije godine, a očekuje se da će koštati oko 60 milijuna eura godišnje.

Novac dolazi iz Europskog instrumenta mirovne pomoći koji je već ozbiljno opterećen jer se koristi i za pokrivanje troškova isporuka oružja država članica EU-a Ukrajini.

Misiju će provoditi dvadesetak država članica.

Sjedište misije u Poljskoj i Njemačkoj

Glavno središte misije bit će u Poljskoj, zemlji koja graniči s Ukrajinom, dok će sekundarno sjedište biti u Njemačkoj.

Njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht rekla je na sastanku s kolegama iz EU-a u Bruxellesu da Berlin do lipnja planira obučiti 5.000 Ukrajinaca “u širokom rasponu vještina”.

Slovenija će u misiji Europske unije za obuku ukrajinskih vojnika sudjelovati s nekoliko desetaka instruktora koji bi trebali biti poslani u Njemačku, najavio je u utorak u Bruxellesu državni tajnik ministarstva obrane Damir Črnčec.

Međutim, zasad nema planova za obučavanje ukrajinskih vojnika u Sloveniji, istaknuo je.

Sudjelovanje drugih zemalja

Španjolska ministrica obrane Margarita Robles najavila je da će Španjolska u okviru misije moći obučavati 2400 ukrajinskih vojnika godišnje.

Podsjetila je da je Španjolska već obučila više od stotinu pripadnika ukrajinske vojske snage pojedinačno u Zaragozi, Almeriji, Toledu i Madridu.

“Španjolska je uvijek bila saveznik koji je bio uključen u sve misije Europske unije i razumijemo da je ova misija važna za pomoć Ukrajini”, rekla je Robles u Bruxellesu.

Belgijska ministrica obrane Ludivine Dedonder najavila je da će njezina zemlja sudjelovati u misiji.

Belgijska vojska specijalizirana je za razminiranje na kopnu i moru, a spremna je podijeliti to znanje. Prošloga mjeseca vlada je već odlučila pozvati ukrajinske vojnike u Belgiju iduće godine kako bi naučili rukovati novom opremom za deaktiviranje eksploziva.

No, ovisno o potrebama i zahtjevima Kijeva, Belgija je voljna pružiti i druge oblike obuke poput borbene obuke, obuke u komunikaciji i traumatologiji na bojištu.

U okviru EUMAM-a Bugarska će u Sofiji obučavati četiri od ukupno 60 ukrajinskih jedinica sačinjenih od vojnih medicinskih sestara i medicinskog osoblja. Odluka parlamenta o potpori u obliku vojne opreme očekuje se idućeg tjedna.

Nejasna situacija u Hrvatskoj

Hrvatska vlada želi sudjelovati u misiji obuke ukrajinskih vojnika, ali nije sigurno da će do toga doći zbog protivljenja predsjednika Zorana Milanovića.

Kao vrhovni zapovjednik vojske predsjednik može blokirati odluku vlade, a njegovo protivljenje može nadjačati dvotrećinska većina u parlamentu. Nakon što je 15. studenog ponovio svoje protivljenje, Milanović je izjavio: “Neka stvar ide u Sabor, ako dvije trećine zastupnika tako odluče, ja ću to prihvatiti”.

Hrvatska vlada optužuje Milanovića da ima proruske stavove, dok on smatra da bi sudjelovanjem u programu EUMAM Ukrajina Hrvatska bila uključena u rat.

Predsjednik Milanović optužuje vladu i ministre da ga pokušavaju zaobići u odlučivanju o vanjskim poslovima i obrani.

Ministar obrane Mario Banožić nakon sastanka u utorak nije rekao na koji će se način Hrvatska točno uključiti.

“Ne mogu vam komentirati module dok ne prođu koordinacijska tijela, prije svega vladu. Te module je predložila Hrvatska vojska temeljem svojih iskustava koje je imala u prijašnjim misijama i operacijama”, kazao je Banožić.

Na pitanje bi li se obuka ukrajinskih vojnika odvijala u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj članici ako ta odluka dobije odobrenje, Banožić je rekao da su predložena oba modula.