Čelnici EU-a dogovorili su ‘značajna’ sredstva za jačanje video nadzora putem kamera ipovećanja broja osoblja na granicama, ali neće prijeći crvenu liniju izravnog financiranja izgradnje zidova.

EU koja je nekoć uglavnom odbacivala granične zidove kao grubo Trumpovo rješenje, obećava usmjeriti “znatna” sredstva u graničare i opremu za nadzor, dok zemlje povećavaju pozive za pomoć u plaćanju svojih graničnih ograda.

Tijekom nekoliko sati na samitu Vijeća EU-a u četvrtak, jedina predstava u gradu bio je Volodymyr Zelenskyy. Zatim je ukrajinski čelnik otišao, a dobro izlizani sukob oko migracija odmah se vratio. Bilo je jasnih znakova da stajalište bloka očvršćava.

Do ranih jutarnjih sati petka, čelnici EU-a iznosili su prijedlog za prijedlogom, svi želeći zaustaviti porast broja ljudi koji na kontinent dolaze izvan legalnih kanala. Neki su htjeli da Bruxelles pomogne u plaćanju graničnih ograda. Drugi su naglasili fokus na vraćanje odbijenih tražitelja azila.

Njemački kancelar Olaf Scholz u jednom je trenutku pokušao smiriti strasti, rekao je jedan dužnosnik upoznat s raspravom. Je li se EU htjela pretvoriti u tvrđavu? Zidovi, jednostavno rečeno, ne funkcioniraju, rekao je, pokazujući na granicu SAD-a i Meksika, gdje žestoka rasprava o zidu nije smanjila prijelaze.

Međutim, naposljetku su Scholz i drugi čelnici EU-a podržali strože metode nadzora granica EU-a — što je pokazatelj kako je EU pooštrio svoje stajalište o toj temi od vrhunca sirijske izbjegličke krize 2015.-2016.

Posebno su granične ograde nekoć bile anatema u većem dijelu Europe, tretirane kao tupi instrument namijenjen više za pokazivanje nego za praktičnu upotrebu. Ali rastuća koalicija zemalja EU sada je izgradila takve barijere, a neke žele da im Bruxelles pomogne platiti više. I dok dužnosnici EU-a neće prijeći crvenu liniju financiranja ograde, obično pristaju financirati tehnologiju nadzora i graničare.

“Granicama se mora upravljati”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na svojoj tiskovnoj konferenciji rano u petak. “Djelovat ćemo na jačanju naših vanjskih granica.” Dok su se čelnici EU vrtjeli ukrug, Austrija je predvodila čopor u nastojanju da Bruxelles dobije više graničnih resursa.Zemlja je doživjela porast migranata koji stižu preko zapadnog Balkana, često prelazeći iz Srbije u Mađarsku, a zatim u Austriju.

Na summitu u četvrtak, Austrija je dobila željeni oblikzavršne izjave u kojoj se poziva Komisiju da “odmah mobilizira značajna sredstva i sredstva EU” kako bi pomogla zemljama da ojačaju svoje “sposobnosti zaštite granica i infrastrukturu”. U izjavi se posebno spominje “nadzor, uključujući nadzor iz zraka, i oprema”.

Nakon što su se čelnici razišli oko 3 sata ujutro, austrijski kancelar Karl Nehammer pohvalio je rezultat, što je možda najjači izraz EU-a o tom pitanju.

“Komisija EU-a sada je pristala pružiti znatnu potporu”, rekao je, ističući da to znači da granična zemlja EU-a poput Bugarske sada može koristiti novac iz Bruxellesa za granično osoblje i vozila, a zatim koristiti vlastiti novac “za jačanje granične ograde”.

Prema Nehammerovim riječima, to znači da EU de facto plaća za granične ograde, čak i ako kaže da nije.

Bugarska je bila poseban fokus za Austriju. Želi da EU pomogne u jačanju ograde između granične zemlje EU-a i Turske, projekt koji predviđa 2 milijarde eura. Ali Komisija je upozorila da ima samo 3 milijarde eura preostalih za sve projekte vezane uz ograde, prema brojnim diplomatima.

Austrija nije bila jedina zemlja koja je tražila više graničnih sredstava. Mnoštvo zemalja, uključujući Mađarsku, Dansku, Estoniju, Litvu, Latviju i Grčku, potpisale su pismo u kojem podupiru strože granične mjere uoči summita. Poslanica je ponovila slično pismo iz listopada 2021. u kojem je 12 država članica tražilo od Europske komisije da dopusti da gotovina EU-a ide prema graničnim barijerama.
Von der Leyen, koja se protivi ulasku EU-a u posao financiranja ograda, rekla je nakon sastanka da su se čelnici složili koristiti novac EU-a samo za infrastrukturu poput kamera, osmatračnica i vozila.

Čak je spomenula da postojeća ograda koju je EU htjela sanirati “ne funkcionira” jer nema odgovarajuće osoblje i opremu za nadzor. Napori su dio niza “pilot projekata” – rekla je von der Leyen da će EU pokrenuti da ilustrira, između ostalog, kako bi idealna granica obrađivala tražitelje azila, piše POLITICO.

“Fokus je na tome da imamo funkcionalnu granicu [tako] da znamo ako netko dođe na granicu, postoji procedura koja bi trebala biti ista na svim europskim vanjskim granicama”, rekla je.