Zbog prepreka na internetu građanima EU-a nisu dostupni svi proizvodi i usluge pod jednakim uvjetima a samo 15 posto njih kupuje na internetu iz druge države članice EU-a, no jedinstveno digitalno tržište trebalo bi u budućnosti značajno promijeniti stanje, očekuje Europska komisija.

Cilj je jedinstvenog digitalnog tržišta otklanjanje regulatornih prepreka i, naposljetku, ujedinjenje 28 nacionalnih tržišta u jedno tržište. U potpunosti funkcionalno jedinstveno digitalno tržište, europskom bi gospodarstvu doprinijelo s 415 milijardi eura godišnje i otvorile bi se stotine tisuća novih radnih mjesta, najavljuje Europska komisija.

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, predstavljena 2015. godine, obuhvaća niz ciljanih mjera koje bi se trebale provesti do kraja 2016. godine a temelji se na trima stupovima: boljem pristupu potrošača i poduzeća digitalnim dobrima i uslugama u cijeloj Europi, osiguravanju ravnopravnih uvjeta koji pogoduju digitalnim mrežama i inovativnim uslugama, te iskorištavanjem punog potencijala rasta digitalnog gospodarstva.

Prilikom predstavljanja strategije Komisija je navela da zbog prepreka na internetu građanima EU-a nisu dostupni svi proizvodi i usluge, a samo 15 posto njih kupuje na internetu iz druge države članice EU-a. Internetske tvrtke i novoosnovane tvrtke ne mogu u potpunosti iskoristiti prilike za rast na internetu, a samo sedam posto malih i srednjih poduzeća (MSP) prodaje preko državne granice, upozorila je Komisija.

Ulaganje u vještine i realizacija jedinstvenog digitalnog tržišta su prioriteti za ostvarivanje gospodarskog rasta u Europi, ocijenili su stručnjaci i analitičari na konferenciji koja je u organizaciji Europske komisije održana 6. travnja. Komisija bi u tom cilju u drugoj polovici travnja trebala predstaviti svoj paket mjera potpore u digitalizaciji europske industrije. Iako je taj plan trebao biti objavljen početkom mjeseca njegova je objava, kako je izvijestio Euractiv, odgođena za treći tjedan travnja.

Plan predviđa ulaganja od 23 milijarde eura, pet iz EU fondova i 18 milijardi privatnih sredstava, kako bi se izvršila tranzicija prema europskoj Industriji 4.0, četvrtoj industrijskog revoluciji. Političari i stručnjaci ukazuju na potrebu takvih ulaganja kako bi se dovršio proces digitalizacije i u poslovanje i proizvodnju uvele najnovije tehnologije.

 

• Po procjenama istraživačkog centra Europskog parlamenta Europa bi za ostvarenje te industrijske revolucije trebala uložiti i do 140 milijardi eura.

 

Jedna od glavnih prepreka postizanju tih ciljeva, po ocjenama stručnjaka i političara, nije nedostatak sposobnosti nego fragmentiranost tržišta što bi velikim dijelom moglo riješiti upravo jedinstveno digitalno tržište.

Europska komisija je u veljači objavila Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI) 2016, iz kojeg je vidljivo da su, nakon što je Komisija prošle godine objavila strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta, države članice napredovale u područjima kao što su povezivost i digitalne vještine te javne usluge.

DESI je pregled pokazatelja napretka zemalja u digitaizaciji i za cilj ima pomoći članicama EU-a da utvrde koja područja traže prvenstvo u ulaganju kako bi se stvorilo jedinstveno digitalno tržište koje je jedno od prioriteta Komisije. Na temelju nalaza DESI-ja Komisija će u svibnju objaviti izvješće o digitalnom napretku koje će dati dubinsku procjenu kako EU i njegove države članice napreduju u digitalnom razvoju i preporučiti moguće korake kako bi se popravili nacionalni rezultati u digitalizaciji.

Potpredsjednik Komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip izjavio je povodom objave DESI-ja da se “digitalizira sve više građana, poduzeća i javnih usluga, no i dalje se prevelik broj njih suočava s, primjerice, nedostupnošću brze internetske veze, nedostatkom prekograničnih usluga e-uprave te poteškoćama pri prekograničnoj kupnji i prodaji”.

“Te i slične probleme moramo riješiti. Ciljevi naše strategije jedinstvenog tržišta su sljedeći: prvim prijedlozima u okviru te strategije potaknut ćemo e-trgovinu i povećati povezivost. Sve ćemo prijedloge iznijeti tijekom ove godine, a države članice EU-a pozivam da ne gube vrijeme i podupru ih. Zahvaljujući tim prijedlozima moći će poboljšati svoje rezultate u području digitalizacije i gospodarstva. Unatoč zamijećenom napretku, objavljeni rezultati pokazuju i da se napredak usporava”, upozorio je Ansip.

“EU ostvaruje napredak, ali nedovoljno brzo. Ne možemo biti zadovoljni postojećim stanjem. Moramo djelovati želimo li uhvatiti korak s Japanom, SAD-om i Južnom Korejom” ukazao je na nedovoljno brz rast digitaliziranosti Guenther Oettinger, povjerenik za digitalno gospodarstvo i društvo i najavio da će Komisija na temelju Indeksa državama EU-a u svibnju dati konkretne preporuke za poboljšanje nacionalnih rezultata.

Plan ulaganja za Europu pomoći će Uniji i da ostvari svoje ciljeve u uvođenju širokopojasnog interneta stvaranjem digitalne infrastrukture, najavila je Komisija. Plan je EU da do 2020. bude potpuno pokrivena širokopojasnim pristupu internetu (najmanje 30Mbps). Pokrivenost je trenutno na 71 posto, a od ove godine 75 od 100 Europljana ima pristup mobilnom širokopojasnom internetu.

Protiv geoblokiranja

Europska komisija objavila je u ožujku prve nalaze o raširenosti geografskog blokiranja kojim se potrošačima onemogućuje ravnopravna kupnja robe široke potrošnje i internetski pristup digitalnom sadržaju u Europskoj uniji. Te je informacije Komisija prikupila u okviru svojeg tekućeg istraživanja u području suzbijanja monopola u sektoru e-trgovine, koje je pokrenuto u svibnju 2015. Konkretno, u odgovorima više od 1400 trgovaca na malo i pružatelja digitalnog sadržaja iz svih 28 država članica upućuje se na to da je geografsko blokiranje uobičajeno u EU-u i za robu široke potrošnje i za digitalni sadržaj.

Diskriminacija prema državljanstvu i mjestu prebivališta najčešći je problem na koji se žale potrošači na online tržištu. Prilikom internet kupovine 75 posto građana se osjeća diskriminirano prema mjestu prebivališta. Čak 24 posto kućanstava EU-a nema pristup nekim internetskim sadržajima. Prema istraživanju Europske komisije, procjenjuje se da je šteta prema potrošačima prilikom kupovine digitalnih sadržaja oko 64 milijardi eura na godinu.

Europski parlament je kao odgovor na Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta 19. siječnja 2016. usvojio rezoluciju o aktu “Prema jedinstvenom digitalnom tržištu” kojime poziva Komisiju da “stane na kraj neopravdanom uskraćivanju pristupa na temelju geolokacije” i poboljša pristup robi i uslugama.

Parlament ima pravo suodlučivanja s Vijećem EU-a o zakonodavnim prijedlozima za razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta te je 19. siječnja na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio izvješće o uspostavi jedinstvenog digitalnog tržišta u EU-u. Cilj jedinstvenog digitalnog tržišta je uklanjanje nacionalnih prepreka za transakcije koje se odvijaju preko interneta. Zajedničko tržište teži ukloniti trgovinske prepreke između država članica s ciljem povećanja gospodarskog blagostanja i ostvarenja “sve tješnje povezane unije među narodima Europe”, te otvaranje unutarnjeg tržišta definiranog kao “područje bez unutarnjih granica na kojem se osigurava slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala”, istaknuo je tom prilikom Europski parlament.

Najnovijim zakonodavstvom pokriva se uvođenje jamstava za neutralnost mreže, smanjenje tarifa za roaming, što bi do lipnja 2017. dovelo do uklanjanja naknada za podatkovni roaming, te donošenje Direktive o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i Uredbe o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu, navodi Europski parlament ističući te zakone kao svoj doprinos  izgradnji jedinstvenog digitalnog tržišta.

 

• Geoblokiranje pristupa potrošača robi i uslugama na internetu na osnovi njihovih IP adresa, poštanskih adresa ili zemlje izdavanja kreditne kartice nije opravdano i mora se prekinuti, smatra Europski parlament.

 

Parlament je izrazio zabrinutost zbog različitih nacionalnih pristupa država članica regulaciji interneta i ekonomije dijeljenja, koja pruža nove modele za prodaju robe i usluga online (primjerice Uber, eBay i Airbnb), a zastupnici su pozvali Komisiju i da procijeni potrebu za zaštitom potrošača u ekonomiji dijeljenja i, ondje gdje su potrebna pojašnjenja, osigura primjerenost pravila o zaštiti potrošača u digitalnom sektoru.

Što je DESI (Digital Economy and Society Index)?

Indeks digitalnog gospodarstva i društva je instrument kojim se mjeri napredak država članica EU-a u smjeru digitalnoga gospodarstva i društva.  Izvješće Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI) 2016 objedinjuje skup pokazatelja relevantnih za realizaciju europske digitalne politike. DESI je sačinjen od 5 glavnih područja koja predstavljaju preko 30 pokazatelja.

“Povezanost”, govori koliko je raširen, brz i pristupačan pristup širokopojasnom internetu, a “Ljudski kapital” prati digitalne vještine populacije i radne snage. Ta područja doprinose s po 25 posto u ukupnom rezultatu indeksa i smatraju se temeljem digitalnog gospodarstva i društva.

“Integracija digitalnih tehnologija” je skup pokazatelja kako poduzeća integriraju ključne digitalne tehnologije kao e-račun, e-trgovinu, cloud servise, i doprinosi s 20 posto ukupnom indeksu budući da je korištenje digitalne integracije u poslovnom sektoru jedan od najvažnijih pokretača rasta.

Praćenje online aktivnosti populacije, od konzumiranja vijesti do korištenja e-bankinga i e-trgovine, objedinjuje se u skup “Korištenje interneta” a “Javni digitalni servisi” obuhvaćaju  e-vlade, e-zdravlja i slične usluge. Ta dva skupa pokazatelja čine po 15 posto indeksa.

Glavni zaključci Indeksa digitalnog gospodarstva i društva za 2016. godinu

Komisija je spojila rezultat svake zemlje s brzinom njenog rasta uspoređenog s prosjekom EU-a.  Na razini EU, ostvareni rezultat iznosi 0,52 od 1, što je poboljšanje i napredak u odnosu na prošlu godinu. Sve države osim Švedske su poboljšale rezultat. Danska, Nizozemska, Švedska i Finska su i dalje pri samom vrhu DESI ljestvice. Nizozemska, Estonija, Njemačka, Malta, Austrija i Portugal su države koje bilježe najveći rast indeksa. Austrija, Estonija, Njemačka, Malta, Nizozemska i Portugal iznad su europskog prosjeka a njihov je rast u prošloj godini također bio brži od prosjeka Unije.

Hrvatska se nalazi u skupini s Italijom, Latvijom, Rumunjskom, Slovenijom i Španjolskom za koju Komisija ocjenjuje da brzo rastu i nadoknađuju zaostatak za europskim prosjekom.

Bugarska, Cipar, Češka, Francuska, Grčka, Mađarska, Poljska i Slovačka imaju rezultate ispod EU prosjeka a zaostaju i po brzini razvoja. Uslijed tako sporog rasta ostatak Unije još im više odmiče, upozorava Komisija.

Gotovo polovina Europljana (45 posto) nema osnovne digitalne vještine kao što su upotreba e-pošte, alata za uređivanje ili instaliranje novih uređaja.

U Europi 65 posto internetskih korisnika kupuje preko interneta, no usluge internetske prodaje nudi samo 16 posto malih i srednjih poduzeća, od kojih njih manje od polovine te usluge nudi prekogranično (7,5 posto).

Građani uporabom interneta mogu dostaviti obavijest o novom boravištu, rođenju djeteta ili druge informacije, no ne povećava se broj internetskih korisnika (32 posto) koji sa svojom upravom komuniciraju elektronički, navodi se u izvješću.

U odnosu na svijet europske zemlje predvode u usvajanju digitalnih tehnologija u poslovnom sektoru, a Danska, Finska i Norveška su svjetski lideri po digitaliziranosti javnih usluga. EU se u cjelini, međutim, treba znatno popraviti kako bi uhvatio korak sa svjetskim predvodnicima kao i s najdigitaliziranijim državama svijet, Japanom, Južnom Korejom i SAD-om, koje sve imaju pokazatelje iznad prosjeka EU-a.