Sve veći broj ilegalnih migranata vratio je temu migranata na dnevni red EU-a. Rastući broj odbijenih tražitelja azila trebalo bi vratiti u njihove zemlje, naglasila je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson, dok se glavni gradovi EU-a zalažu za stroži pristup suočen s porastom nezakonite migracije.

“Možemo učiniti značajan napredak u povećanju broja povrataka i učiniti ih učinkovitijima i bržima”, rekla je Johansson uoči neformalnog sastanka ministara unutarnjih poslova EU-a u Stockholmu.

S tri puta više zahtjeva za azilom nego neregularnih dolazaka, prihvatni kapaciteti su preopterećeni, rekla je. A mnogim podnositeljima zahtjeva zapravo nije potrebna međunarodna zaštita, kaže švedski povjerenik.

“Zato jako pozdravljam što će se švedsko predsjedništvo usredotočiti na povratak”, rekla je. “I ne trebamo čekati zakone o paktu da to učinimo”, dodala je, misleći na sporazum o migraciji na kojem se dugo radi.
“Moramo djelovati kao europski tim” kako bismo izvršili pritisak na treće zemlje i bolje digitalizirali postupke vraćanja, rekla je, ponavljajući preporuke u nedavnom nacrtu plana Komisije.

Upirući prstom u nacionalne vlade, također je naznačila da, iako je agencija EU-a za nadzor granica Frontex “vrlo dobro opremljena za podršku našim povratcima, samo pet država članica njome se služi”. Navela je statistiku da glavni gradovi EU-a dopiru do zemalja podrijetla u samo 16 posto slučajeva.

Očekuje se da će se na današnjem sastanku raspravljati o mjerama koje bi osigurale da svaka članica EU-a redovito dostavlja Frontexu relevantne podatke o povratcima do kraja svake godine, s ciljem što je prije moguće uspostave digitaliziranog procesa u svim državama članicama.

Ranije ovog tjedna Europska komisija predstavila je svoj plan za ubrzanje povratka migranata u zemlje izvan Europske unije.

Migracijske službe zemalja EU-a zatražile su uklanjanje 342 100 ljudi u 2021., posljednjoj godini s dostupnim potpunim podacima. Samo 24 posto njih vraćeno je u zemlju izvan bloka 2021., prema Eurostatu.

Sve veći broj dolazaka vratio je eksplozivnu temu na dnevni red EU, a neki su čelnici — poput austrijskog kancelara Karla Nehammera — javno pozvali EU da financira ogradu vrijednu 2 milijarde eura duž turske granice s Bugarskom, gdje se nalazi sve veći broj migranata prelaska u EU.

Johansson se suprotstavila pritiscima država članica poput Austrije da se koriste fondovi EU-a za izgradnju infrastrukture granične kontrole. O mačevanju, povjerenica Johansson ponovila je stav predsjednice Komisije Ursule von der Leyen: “U proračunu EU-a za to nema novca. Dakle, ako trošimo novac na zidove i ograde, neće biti novca za druge stvari.”

U intervjuu za POLITICO, čelnik Europske pučke stranke Manfred Weber pozvao je Komisiju da istraži mogućnost izgradnje ograda. “EU komisija mora odustati od svog otpora da se za to osiguraju sredstva EU. O tome se već dugo raspravlja… Očekujemo da će Komisija krenuti s tim”, rekao je njemački političar.

Migracije su jedno od ključnih pitanja na dnevnom redu sljedećeg Europskog vijeća koje je u Bruxellesu predviđeno početkom veljače.