“Naša elementarna ljudskost i osjećaj za moral”, rekao je Orbán državnom radiju u petak, “zahtijevaju da učinimo sve što možemo da zamrznemo frontu, da dođe do prekida vatre i da pregovori počnu.”

Orbánovi ciljevi

Stručnjaci kažu da Orbán nije antiukrajinski nastrojen — njegova je retorika jednostavno pokušaj da se igra na obje strane i osvoji političke poene kod kuće.

Premijer je godinama provodio dvostruku vanjsku politiku: uživajući u prednostima članstva u EU i NATO-u dok je razvijao unosne odnose s Moskvom, Pekingom i drugim autoritarnim prijestolnicama.

A kada je ista ruska vlada kojoj se udvarao izvršila invaziju na Ukrajinu, Orbán je osudio invaziju – ali nije u potpunosti odustao od svog prijateljskog stajališta prema Rusiji.

Mađarska još uvijek nastavlja s projektom proširenja nuklearne elektrane zajedno s ruskim Rosatomom. Mađarski dužnosnici nastavljaju putovati u Rusiju kako bi razgovarali o energetskim poslovima. Zemlja, koja je uvelike ovisna o ruskom plinu, potpisala je ugovor o još većoj opskrbi prošlog ljeta – baš kad su druge tražile smanjenje uvoza.

I dok je Budimpešta odobrila pakete sankcija EU-a, Orbán je pokušao ublažiti neke odredbe. U međuvremenu, kod kuće, vodio je opsežnu kampanju protiv sankcija okrivljujući Bruxelles za ekonomske probleme Mađarske.

“Orbán je puno uložio u svoju politiku naklonjenu Rusiji”, rekao je Péter Krekó, direktor Instituta za politički kapital, istraživačkog tijela specijaliziranog za mađarsku vanjsku politiku.”Postoji inercija koja ga dovodi u tom smjeru”, rekao je. “Čini se da vlada zapravo nije u stanju ispraviti ove pogreške.”

Ima i tu povijesti

Mađarska i Ukrajina također imaju duge, problematične odnose zbog spora oko jezičnih prava govornika mađarskog koji žive u zapadnoj Ukrajini. Predvidljivo, Orbánov stav od početka invazije – da ne spominjemo njegove najnovije komentare – samo je produbio te napetosti.

“Ovo je, nažalost, očito ruska retorika”, rekla je Ivanna Klympush-Tsintsadze, predsjednica odbora ukrajinskog parlamenta za EU integracije, upitana o posljednjim Orbánovim komentarima.

“Mađarska je dugo bila neprijatelj slobode”, rekla je u tekstualnoj poruci. “Iznenađeni smo”, dodala je, “da mađarske izjave i aktivnosti još nisu dobile odgovarajući odgovor unutar EU i NATO-a”, naglasila je  ukrajinska predstavnica.

Premijerovi kritičari brzo su se distancirali od vladinog pristupa Ukrajini, tvrdeći da Orbán ne predstavlja sve Mađare.

“Orbánov komentar je više nego sramotan”, rekla je mađarska europarlamentarka Katalin Cseh, koja se nedavno vratila s putovanja u Kijev zajedno s ostalim članovima oporbene stranke Momentum.

“Ukrajina je zemlja hrabrih boraca za slobodu i sunarodnjaka Europljana, koji zaslužuju naše najveće poštovanje”, rekla je.

Mađarska vlada nije odgovorila na zahtjeve za komentar. Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova, međutim, inzistiralo je da je vlada dobronamjerna.

Odgovarajući na odluku Kijeva da pozove svog veleposlanika, ministarstvo je provladinom mediju reklo da rat dovodi do smrti i pretvara dijelove Ukrajine “u pustoš”.

“Zbog toga”Mađarska želi mir i trenutni prekid vatre umjesto isporuke oružja”, poručili su iz mađarskog ministarstva.

Govori ono što misli da drugi neće

Premijerova retorika o Ukrajini djelomično je posljedica rane pogrešne procjene putanje sukoba, kažu stručnjaci.

“Vlada se kladila na brzo rješenje sukoba i nadala se da će Mađarska imati koristi od održavanja odnosa s Rusijom”, rekla je Zselyke Csaky, suradnica na Europskom sveučilišnom institutu. “Neki su očito mislili da bi Mađarska mogla postati neka vrsta ‘mosta’ između Rusije i ostatka Europe i u međuvremenu ubirati trgovinske i druge pogodnosti”, rekla je, dodavši da je sada “jasno da se to neće dogoditi”.

Mađari koji osobno dobro poznaju premijera kažu da je dio objašnjenja za Orbánove kontroverzne komentare to što dugogodišnji političar voli biti otvoren o pitanjima za koja vjeruje da su drugi čelnici previše plašljivi da bi se pozabavili njima.

“Mislim da on to radi, jer vjeruje da je to ono što mnogi Europljani zapravo misle i očekuje da Europa na kraju neće stati uz Ukrajinu”, rekla je Zsuzsanna Szelényi, koja je bila članica Orbánove stranke Fidesz ranih 1990-ih, a sada je kritičar vlasti.

U razgovoru sa stranim konzervativcima, Orbán je aludirao na svoje uvjerenje da bi se neki političari mogli potajno slagati s njim. “Nijemci pate jer znaju što je u njihovom nacionalnom interesu, ali nisu u stanju to reći”, ustvrdio je.

U Budimpešti također postoji osjećaj da Orbán često kritizira odgovor Zapada na rat zato što poslovni krugovi bliski vladajućoj stranci još uvijek imaju koristi od ekonomskih veza s Moskvom – i zato što on želi ojačati svoju argumentaciju za protivljenje sankcijama.

Premijer “u suštini nastoji stvoriti opravdanje za suprotstavljanje bilo kakvim daljnjim sankcijama koje bi doista mogle štetiti njegovim vlastitim odnosima s Moskvom”, rekla je Zsuzsanna Végh, gostujuća suradnica u German Marshall Fundu.

Orbánova retorika također dobro pogađa dio njegovog biračkog tijela.

U mađarskoj nacionalističkoj povijesti “imate tradiciju antizapadnjaštva, a imate i tradiciju antiruskih osjećaja”, rekao je Krekó iz Political Capitala. “Sada antizapadni pristup “nadmašuje” antiruski sentiment”, zaključio je.

Ali uvijek pragmatičar, Orbán vidljivo pokušava držati svoje mogućnosti otvorenima.

Szelényi, koji je nedavno napisao knjigu o Orbanovoj “ukaljanoj” demokraciji, istaknuo je da je premijer također dao nepovoljne komentare o Rusiji, analizira POLITICO.

Orbán, rekla je, “u osnovi sebi stvara prostor za manevriranje u ovoj krizi”.