Za mjesec dana u primjenu stupa Direktiva EU o plastici za jednokratnu uporabu, a što znači da države članice do tada moraju osigurati da se određeni plastični proizvodi za jednokratnu uporabu više ne stavljaju na tržište Europske unije. Riječ je o odabranim proizvodima koji se više ne bi smjeli nalaziti na policama u trgovinama diljem Europske unije i Hrvatske, jer za njih postoje alternative koje ne sadržavaju plastiku.

Plastični proizvodi koji se od 3. srpnja moraju zabraniti na temelju direktive uključuju: pribor za jelo (vilice, noževi, žlice), tanjure (uključujući i papirnate s plastičnim dnom), slamke, štapiće za uši, štapiće za miješanje napitaka, štapiće namijenjene pričvršćivanju na balone, spremnike za hranu izrađene od stiropora (kutije u kojima kupujemo hranu u trgovinama) i jednokratne proizvode od oksorazgradive plastike.

Od siječnja iduće godine zabranjuju se i lagane plastične vrećice koje se danas kupuju na kasi u  trgovinama, iako je dosta snažan pritisak industrije da se to u Hrvatskoj odgodi. S druge strane Greenpeaceovu peticiju za zabranu laganih i vrlo laganih plastičnih vrećica potpisalo je do sada 65 tisuća građana. Plastika čini više od 80 posto morskog smeća, globalna proizvodnja plastike u posljednjih 50 godina povećala se više od 20 puta, a procjenjuje se da će do 2050. u morima i oceanima biti više plastike nego ribe.

Photo: Greeanpeace Hrvatska

“Plastična ambalaža predstavlja 40 posto sve proizvedene plastike i obično je za jednokratnu uporabu, zato je odlična vijest da jednokratna tanka plastika odlazi u povijest”, govori za nacional.hr europarlamentarka Biljana Borzan.

Ukupna količina proizvedene plastike dosegnula je gotovo 8,5 milijardi tona, a godišnje u morima i oceanima završi oko osam milijuna tona plastike 

“S obzirom da je plastika pretjerano onečistila naš okoliš i da će daljnje nagomilavanje plastike opteretiti buduće generacije mi smo povukli jedan odgovoran potez prema svojem zdravlju, prema okolišu i prema budućnosti. Alternative postoje i već se koriste – u Bruxellesu u u kafićima imate slamke od tjestenine, a žličice su već odavno drvene u većini zapadnih članica Europske unije. One su za sada nešto skuplje varijante, ali će se s vremenom razvijati sve jeftini proizvodi. To je svakako prilika za inovatore, da osmisle nove i jeftinije proizvode, ali i nove načine proizvodnje. Direktiva je na snagu stupila 2019. godine i države članice su imale dvije godine za proces prilagodbe, da svoje zakonodavstvo usklade s direktivom. Isto vrijedi i za proizvođače. Hrvatska često kasni s provedbama EU direktiva, no Europska komisija je tu dosta rigorozna. Ako se ne prilagodite na vrijeme kazne se plaćaju po danu kašnjenja i nadam se da nas hrvatska vlada neće u to uvesti. Naime, prijedlog zakona koji bi u Hrvatskoj pratio ovu direktivu, unatoč tome da ona u primjenu stupa za mjesec dana,  još nije prošao prvo čitanje u Saboru.

.