Važan korak u nastojanju da se održe lik i djelo velikog Radomira Konstantinovića učinio je Radivoj Cvetićanin čija je knjiga ‘Konstantinović. Hronika’ objavljena u lipnju. Za Nacional Cvetićanin govori o nasljeđu osnivača Beogradskog kruga i jednog od najistaknutijih intelektualaca 20. stoljeća

Latinka Perović rekla je da je to “knjiga s tajnom šifrom naše sudbine”. Zoran Đinđić imao ju je na vidljivom mjestu u kućnoj biblioteci. Filip David nazvao ju je biblijom Beogradskog kruga, skupine nezavisnih intelektualaca koji su početkom devedesetih ponudili alternativu ratu. Knjizi “Filosofija palanke”, tom antinacionalističkom manifestu na granici filozofije i književnosti i lucidnoj analizi zatvorenog društva i zatvorene svijesti, pridaje se toliki značaj da se na to djelo projiciraju sve iznevjerene nade o drukčijem ishodu za Jugoslaviju. Povijesno-političke okolnosti udahnule su svježinu knjizi koja je u vrijeme objavljivanja nekima djelovala hermetično i apstraktno. U određenom se smislu smatra da do rata ne bi došlo da je ta kultna knjiga, koja se prometnula u simbol nepristajanja na zločin i na poništenje individualiteta, shvaćena ispravno i pravovremeno. Ili, drugim riječima, da se umjesto Dobrice Ćosića, koji je podvrgnuo svoju književnost ideologiji, čitalo Radomira Konstantinovića (1928.-2011.), osnivača Beogradskog kruga, pozadinca u ratu za oslobođenje Beograda, savjetnika ministra, književnika, filozofa i jednog od najistaknutijih intelektualaca druge polovice dvadesetog stoljeća na prostoru bivše Jugoslavije…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje