Estonska premijerka osuđuje rusku taktiku zastrašivanja: Neću šutjeti!

Autor:

FILE -  Estonia's Prime Minister Kaja Kallas talks to journalists as he arrives for an EU summit in Brussels, on Feb. 1, 2024. Russia has put Estonian Prime Minister Kaja Kallas on a wanted list, an official register showed Tuesday, Feb. 13, 2024, a move that comes amid soaring Russia-West tensions over Ukraine. (AP Photo/Omar Havana)

AP Photo/Omar Havana/Guliver Image

Estonska premijerka Kaja Kallas osudila je u utorak “uobičajenu taktiku zastrašivanja” Rusije nakon što je Moskva raspisala tjeralicu za njom i drugim europskim dužnosnicima.

Kremlj potiče raspisivanje tjeralica, optužujući baltičke i poljske dužnosnike za neprijateljstvo prema Rusiji zbog različitih stajališta o povijesti njihovih odnosa.

“Potez Ruske Federacije ne iznenađuje, jer je to uobičajena ruska taktika zastrašivanja“, rekla je Kaja Kallas, obećavši da će nastaviti i dalje podupirati ratom razorenu Ukrajinu” i boriti se protiv “ruske propagande”.

“Neću šutjeti, nastavit ću snažno podupirati Ukrajinu i zalagat ću se za jačanje europske obrane”, rekla je.

Baltičke zemlje, članice EU-a i NATO-a, koje strahuju od vojnih ambicija Kremlja, smatraju da ih je nekadašnji SSSR okupirao, dok Moskva sebe vidi kao osloboditelja i svaki drukčiji pristup ocjenjuje kao “falsificiranje povijesti”, što je u Rusiji zločin.

Premijerku Kallas i ostale baltičke i poljske visoke dužnosnike kazneno se goni zbog “uništavanja spomenika sovjetskim vojnicima”, rekla je u utorak glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Zločini protiv sjećanja na osloboditelje svijeta od nacizma i fašizma moraju biti kažnjeni. A ovo je tek početak”, dodala je.

U baltičkim zemljama i u Poljskoj posljednjih je godina demontirano više spomenika naslijeđenih nakon Drugoga svjetskog rata, a datiraju iz sovjetskog razdoblja. Te su države željele istaknuti da odbacuju sovjetski period i smatraju da ih je SSSR okupirao.

U trima bivšim sovjetskim republikama – Estoniji, Latviji i Litvi, danas članicama EU-a i NATO-a, koje imaju napete odnose s Moskvom, danas žive ruske manjine. Međusobni su se odnosi dodatno pogoršali nakon početka sukoba u Ukrajini.

Baltičke zemlje, koje prijetnju ruskom invazijom smatraju vrlo realnom, aktivno podupiru Kijev u borbi protiv ruske vojske.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.