Estonija u nedjelju bira novi parlament na izborima koji su u velikoj sjeni sukoba u Ukrajini. Birališta su otvorena u 7 ujutro i 965.000 građana s pravom glasa može glasati za 101 mjesto u parlamentu Riigikogu.

Devet stranaka sudjeluje na devetim izborima otkako je Estonija postala nezavisna od Sovjetskog Saveza 1991. Međutim, niti jedna vjerojatno neće osvojiti apsolutnu većinu.

Ankete pokazuju da vodi liberalna Reformska stranka premijerke Kaje Kallas.

Postavši prva žena na čelu estonske vlade 2021., Kallas se smatra jednom od EU-ovih najodlučnijih pristaša Kijeva, dok se ta zemlja bori protiv ruskih snaga koje su pokrenule invaziju na Ukrajinu prije godinu dana.

Glasna je zagovornica sankcija EU-a protiv Moskve i zapadnih isporuka oružja Kijevu.

Također je pozvala na jačanje istočnog krila NATO-a protiv prijetnji iz Rusije, koja graniči s Estonijom, zemljom od 1,3 milijuna stanovnika.

Vojna pomoć Estonije Ukrajini trenutačno iznosi više od jedan posto BDP-a što je najveći doprinos neke zemlje u odnosu na veličinu njezina gospodarstva.

“Podržavamo otvorenu, prijateljsku, prozapadnu, europsku, pametnu zemlju”, rekla je Kallas AFP u intervjuu.

“Moj najveći konkurent smatra da ne trebamo pomagati Ukrajini, ne trebamo podržavati Ukrajinu, trebamo gledati samo svoj interes”, rekla je.

Prema čelniku oporbenog desnog EKRE-a Martinu Helmeu Estonija ne bi trebala “dalje eskalirati napetosti” s Moskvom.

EKRE je vodio kampanju protiv dodatne vojne pomoći Kijevu i pozvao na prestanak primanja ukrajinskih izbjeglica i na niže stope imigracije kako bi se zaštitili estonski radnici.

U isto vrijeme troškovi života spiralno rastu u Estoniji, s jednom od najviših stopa inflacije u EU-u od 18,6 posto u siječnju u odnosu na 12 mjeseci ranije.

Ankete pokazuju da je Kallas poželjna kandidatkinja za vođenje vlade, ali nije jasno može li njezin trostranački savez, sa socijaldemokratima i konzervativnom strankom Isamaa, održati svoju parlamentarnu većinu.

Moguće koalicije vjerojatno će biti određene uspjehom dviju oporbenih snaga, desne populističke stranke EKRE i lijeve Stranke centra na izborima.

Stranka centra, koja je tradicionalno popularna među velikom estonskom manjinom koja govori ruski jezik, poduprla je vladinu politiku prema Ukrajini i Rusiji.

To je odbilo neke birače koji govore ruski, a stope neizlaska na izbore među ruskom manjinom koja čini oko četvrtine stanovništva, mogle bi biti visoke.

Promatrači su očekivali da će formiranje vlade biti teško i prije početka glasovanja.

Estonci također mogu glasati putem interneta, što je opcija koju je vlada uvela 2005. kao prva zemlja u Europi koja je to učinila.

Prije izbornog dana više od četvrtine onih koji su imali pravo glasovanja već je glasalo putem interneta.