U trenucima kada bi napad turske vojske na Kurde u Siriji mogao prouzročiti novi migrantski val u Europi, Nacional je dobio podatke koji pokazuju kako se u Bosni i Hercegovini stvaraju nove rute kojima bi migranti u budućnosti mogli stizati u Hrvatsku, a ishodište bi mogao biti novi, nelegalni izbjeglički kamp Vučjak, u koji je bosansko-hercegovačka policija za sada smjestila oko 800 muškaraca i oko 20 maloljetnika. Istovremeno, u Hrvatskoj su gotovo prešućene žestoke kritike koje je na račun hrvatske policije iznio Felipe Gonzales Morales, posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava migranata. Hrvatska javnost je tako ostala uskraćena za informaciju da je jedan visoki dužnosnik UN-a osudio „nečovječno postupanje“ hrvatske granične policije prema migrantima, a njegove bi kritike u konačnici mogle utjecati i na ulazak Hrvatske u Schengen, što je jedan od glavnih vanjsko-političkih ciljeva Vlade Andreja Plenkovića. Zato i ne treba čuditi da je Nacional iz izvora bliskih ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću o ovoj situaciji dobio tek objašnjenje da u ovom trenutku nije baš uputno inzistirati na toj, po njima, „potrošenoj novinarskoj temi“.

Naime, nakon sedmodnevnog boravka u Bosni i Hercegovini Felipe Gonzales Morales je početkom listopada u svojoj opširnoj izjavi poslao upozorenje i hrvatskoj vladi zbog postupanja hrvatske granične policije prema migrantima. Time je prvi put i službeno potvrdio ono o čemu su dosad pisali i izvještavali najčešće strani mediji i nevladine udruge – o grubom postupanju hrvatskih policajaca prema migrantima koji ilegalno prelaze granicu. Kada ih hrvatska policija uhvati na hrvatskom teritoriju, vraća ih u Bosnu i Hercegovinu bez provođenja potrebne procedure za tražitelje azila, što je dobilo svoju englesku inačicu u nazivu „push back“ i u ovom prvom Moralesovu službenom dokumentu. Nacional je pokušao dobiti očitovanje MUP-a o ovoj poruci posebnog izvjestitelja UN-a i hrvatskoj vladi, ali ostali smo bez odgovora na to ključno pitanje.

Očito je kako je u hrvatskoj vladi sve posvećeno očekivanju da Jean-Claude Juncker, šef Europske komisije na odlasku, ispuni svoje obećanje dano premijeru Andreju Plenkoviću i Komisija potvrdi da je Hrvatska ispunila sve tehničke uvjete za ulazak u prostor Schengena. Doduše, ni ta buduća odluka Komisije neće biti dovoljna za realizaciju te ambicije, jer će poslije toga treba donijeti i političku odluku. Očekuju se, naime, da ove Moralesove primjedbe neće ugroziti ulazak Hrvatske u Schengen, iako će na tom putu i dalje ostati politička prepreka. Ako ne od nikog drugog, onda zasigurno od Slovenije. Slovenska vlada inzistira da Hrvatska prije ulaska u Schengen prihvati arbitražnu odluku o razgraničenju donijetu u kompromitiranom arbitražnom postupku. Je li tome baš tako, da Moralesova upozorenja neće biti presudna za donošenje odluke Europske komisije znat će se do konca godine, a početkom sljedeće godine znat će se je li on u međuvremenu ublažio svoj stav prema Hrvatskoj. Za tada je posebni izvjestitelj UN-a Felipe Gonzales Morales najavio da će predati i svoje izvješće UN-u, a hrvatskoj graničnoj policiji ostavio je mogućnost da u međuvremenu promijeni dosadašnje postupanje i o tome ga izvijesti. Evo što je u svom prvom službenom očitovanju zabilježio Morales, a na osnovi, kako je naveo, „pouzdanih informacija o nasilnom vraćanju migranata i azilanata od strane hrvatske granične policije na teritorij Bosne i Hercegovine“.

‘Susreo sam se s mnogim migrantima i tražiteljima azila koji su svjedočili o nečovječnom postupanju hrvatske granične policije. To je uključivalo i teška premlaćivanja’, rekao je Felipe Gonzales Morales

„Prema svjedočenjima, mnogi migranti prisilno su vraćeni u Bosnu i Hercegovinu bez ikakvog službenog postupka. Konkretne taktike variraju. Uobičajeni obrasci uključivali su lov na ljude, oduzimanje njihove imovine, posebno komunikacijske opreme. Tuklo ih se palicama, a u potjeri su korišteni i psi zbog fizičkog iscrpljivanja i odvraćanja od novih pokušaja prelazaka granice. Izvijestili su me da su brojni migranti pretučeni i prisiljeni hodati bosi natrag u Bosnu i Hercegovinu. Nasilne akcije hrvatske granične policije očito krše njihova ljudska prava. Realno, ovakav pristup nije odvratio ljude od nastavka kretanja prema teritoriju Europske unije. Umjesto toga, to je dovelo do procvata mreže krijumčara migrantima i organiziranih kriminalnih aktivnosti koje zahtijevaju neposrednu pozornost i djelovanje svih zemalja u regiji“, zabilježio je u svojoj prvoj službenoj ocjeni izvjestitelj UN-a komentirajući situaciju na hrvatsko-bosanskoj granici.

U desetminutnom intervjuu za regionalnu televiziju Al Jazeera Balkans, Morales je bio eksplicitniji i neugodniji: „Susreo sam se s mnogim migrantima i tražiteljima azila koji su svjedočili o nečovječnom postupanju hrvatske granične policije. To je uključivalo i teška premlaćivanja. Upoznao sam i vidio više osoba sa slomljenim nogama, rukama, povredama glave ili lica. Veći broj njih je rekao da su ih skinuli i natjerali da se vrate bosi u Bosnu i Hercegovinu. To je pitanje kojim ću se baviti u mom izvješću Vijeću za ljudska prava UN-a. Iako ovaj put nisam išao u Hrvatsku vidio sam posljedice postupanja hrvatske granične policije“. Naveo je da je o tome razgovarao i s hrvatskim veleposlanikom u Sarajevu Ivanom Sabolićem. „Veleposlanik je rekao da će o mojoj izjavi izvijestiti relevantne vlasti u Hrvatskoj i da će me Hrvatska kontaktirati. Nadam se da će to biti korisno kako bi se okončala teška kršenja ljudskih prava do trenutka kada ću sljedeće godine predavati ovo izvješće.“

Nakon razgovora s hrvatskim veleposlanikom Morales je naveo da je „saznao da hrvatska granična policija provodi obuku o ljudskim pravima“, da će on „nastaviti razgovor s hrvatskim vlastima“, kao i da se „raduje“ što će “uskoro dobiti informacije o poboljšanju situacije“. Hoće li i koliko ovo stanje na bosansko-hrvatskoj granici moći popraviti u ovom je trenutku teško prosuditi. Posebno poslije novih prijetnji turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana velikim izbjegličkom valom ako Bruxelles osudi aktualnu intervenciju turske vojske protiv Kurda na sjeveroistoku Sirije.

Nacional je već izvijestio o prvim posljedicama ulaska turske vojske na teritorij Sirije u svom internetskom izdanju: „Prošle srijede i četvrtka više od 60.000 Kurda izbjeglo je sa sjeveroistoka Sirije, izvijestila je sirijska nevladina udruga Opservatorij za ljudska prava“. Do ponedjeljka ta se brojka već popela na 130.000 izbjeglih iz područja ratnih operacija. Dok je tim povodom tursko ministarstvo obrane na Twitteru objavilo da njihove „herojske specijalne postrojbe u operaciji ‘Izvori mira’ nastavljaju napredovati istočno od Eufrata”“, uništavajući usput uporišta Kurda, oglasio se i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. Ponovo je opasno zaprijetio Europi velikim izbjegličkim valom. “Ponavljam, ako ovu operaciju pokušate označiti kao invaziju, otvorit ćemo vrata i poslati 3,6 milijuna izbjeglica u vašem smjeru”, poručio je Bruxellesu turski predsjednik, a prenio Reuters.

Od oko 272 milijuna migranata ukupno u svijetu koliko ih je dosad registrirao UN, trenutno ih je tek oko 7300 u Bosni i Hercegovini koji se preko Hrvatske nastoje domoći neke od zemalja zapadne Europe, ponajprije Njemačke. U Turskoj ih je, sudeći prema Erdoganovu upozorenju, ovog trenutka 3,6 milijuna, što znači da ih je pola milijuna više nego što ih je bilo prije više od godinu dana, kada je Nacional u srpnju prošle godine prenio informaciju njemačke obavještajne službe iz Bilda da šest milijuna migranata na obalama Mediterana čeka priliku da krene prema Europi u novom migrantskom valu. Tada ih je u Turskoj bilo nešto više od tri milijuna, a sada ih je već 3,6 milijuna, a njihov se broj u Turskoj neprestano povećava, iako dio njih uspijeva napustiti Tursku. Ostvari li turski predsjednik svoje prijetnje pojačao bi se i migrantski pritisak na hrvatske granice, a više nije sigurno da bi to bilo samo iz Bosne i Hercegovine, preko koje je uspostavljena ova nova istočno-mediteranska ruta koja prolazi i kroz Srbiju i Crnu Goru. Nije isključeno da bi se mogla obnoviti i bivša tzv. „balkanska ruta“ kroz koju je 2015. prošlo gotovo milijun migranata koji su u najvećom broju završili u Njemačkoj.

O trenutnom migrantskom pritisku na hrvatskim granicama i mogućim njenim posljedicama na Hrvatsku posredno je govorio i UN-ov izvjestitelj Morales, uputivši tim povodom i upozorenje bosansko-hercegovačkoj vladi osvrćući se na novi, nelegalni i neuvjetan izbjeglički kamp Vučjak, u kojem je smješteno „800 muškaraca i oko 20 maloljetnika“, što je izvedeno u operaciji bosanskohercegovačke policije. „Migranti na tom mjestu uglavnom dolaze iz Pakistana, Afganistana i Irana. Mnoge od njih lokalna policija dopratila je do tog mjesta. Nemaju tekuće vode. Vodu za piće osigurava grad, a dva obroka dnevno isporučuje Crveni križ iz Bihaća. Stanje je nehumano. Nema struje, vrlo je malo sanitarija, nema tople vode za tuširanje i nema medicinske njege. Slažem se s ocjenom da se treba zabrinuti zbog značajnih sigurnosnih i zdravstvenih rizika u Vučjaku. Položaj mjesta apsolutno je neprimjeren za smještaj ljudi“, uputio je oštru poruku bosansko-hercegovačkoj vladi.

Europska komisija je izvijestila da je 2018. bilo oko 150.000 nelegalnih prelazaka vanjskih granica Europske unije, što predstavlja najnižu razinu nelegalnih ulazaka u Europsku uniju u zadnjih pet godina

Pozvao je vladu Bosne i Hercegovine da policija „prestane prisilno pratiti migrante do te stranice i hitno odredi alternativno mjesto za njihov smještaj, dajući prednost maloljetnicima“. „Osim toga, budući da se približava zima, vlasti moraju hitno odrediti dodatni smještaj za muškarce bez obitelji koji su trenutno bez skloništa. Želim naglasiti da postoje zajedničke odgovornosti vlasti u Bosni i Hercegovini na različitim razinama, a one trebaju igrati ključnu ulogu“, upozorio je vladu u Sarajevu, ali i lokalne, kantonalne vlasti izvjestitelj UN-a. Po svemu sudeći, lokacija Vučjak nije slučajno odabrana, nego zato da bi se migrante približilo hrvatskoj granici kako bi im se olakšao put prema ciljanim destinacijama u zapadnoj Europi.

Dok se Hrvatska priprema za buduće upravljanje migrantskom krizom, osim policije na hrvatskoj su granici opremljena tri operativna nadzorna centra u kojima se putem kamera na graničnoj crti prati situacija na terenu. Dva se takva operativno nadzorna centra nalaze prema granici s Bosnom i Hercegovinom, u Cetingradu i Spačvi, a jedan na granici sa Srbijom uz granični prijelaz Bajakovo. Prema podacima dobivenim u MUP-u, u nepune dvije godine to je ministarstvo provelo i ugovorilo projekte u iznosu od 296,8 milijuna eura koji se financiraju iz europskih fondova. Riječ je o Fondu za unutarnju sigurnost i Fondu za azil, migracije i integraciju iz kojih je trenutno Hrvatskoj na raspolaganju 83,3 milijuna eura, od čega 35 milijuna eura za granicu i vize, za policiju 21,7 milijuna eura, a za azil, migracije i integraciju 27,6 milijuna eura. Do kraja godine u MUP-u očekuju još dvadesetak milijuna eura za nastavak opremanja granice tehničkim sredstvima i dodatna sredstva za opremanje granične policije.

Migrantima se ozbiljno bavila i Europska komisija koja je u svojoj ovogodišnjoj „komunikaciji“ upućenoj Europskom parlamentu i Europskom vijeću, izvijestila da je 2018. bilo oko 150.000 nelegalnih prelazaka vanjskih granica Europske unije. To je bila, prema Europskoj komisiji, najniža razina nelegalnih ulazaka u zadnjih pet godina, 25 posto niža nego 2017., a čak za 90 posto niža nego najkritičnije 2015., kada je bio zabilježen i najveći migrantski val. U razdoblju od 2015. na moru je od utapljanja bilo spašeno 730.000 osoba. Također, u tom dokumentu Europske komisije navodi se i da je fond za Afriku bio presudan za dobrovoljni povratak 37.000 migranata iz Libije u zemlje njihova porijekla. Od 2015. do 2017. u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju osigurano je više od 140 milijuna eura, a više od 80 posto humanitarne pomoći Europske unije 2018. bilo je iskorišteno da se namire potrebe prisilno raseljenih osoba.