Istraživanje trendova iseljavanje mladih iz Hrvatske, koje je proveo Institut za istraživanje migracija u okviru projekta “Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”, pokazalo je izrazito nezadovoljstvo mladih društvenim i političkim uređenjem društva koje rezultira željom mladih za iseljavanjem.
Istraživanje provedeno na uzorku od 1040 ispitanika od 18 do 29 godina pokazuje kako 70 posto mladih razmišlja o odlasku iz Hrvatske, od kojih je 44 posto njih unazad godinu dana aktivno pretraživalo internet u potrazi za poslom u inozemstvu, piše Jutarnji.
Zgroženi nepotizmom i korupcijom
Razlozi iseljavanja su raznoliki, navode u Institutu, ali zasigurno je jedan od najvažnijih opće nezadovoljstvo mladih društvenom i političkom klimom u Hrvatskoj.
Tako ih čak 85 posto navodi da su nepotizam i korupcija postali svakodnevica društva, a 72 posto smatra kako se u Hrvatskoj rad previše oporezuje, odnosno da su porezi previsoki.
Nezadovoljni plaćama i vlašću, ali i uvoz stranih radnika
Više od 60 posto ispitanika ističe tezu kako se hrvatski radnici zamjenjuju jeftinom inozemnom radnom snagom, a paralelno njih oko 80 posto smatra da su plaće preniske za životni standard.
Nadalje, istraživanje pokazuje da je oko 77 posto mladih razočarano političkom vlašću, a sličan postotak navodi da se sustavno potiče neravnomjerni regionalni razvoj.
Mladi smatraju da su na margini društva
Mladi nisu optimistični niti po pitanju razvoja hrvatskog gospodarstva: 67 posto ih smatra kako ono nema dobre razvojne perspektive.
Uz sve to, mladi se osjećaju zapušteno, što potvrđuje činjenica da čak 72 posto mladih osjeća da su na margini hrvatskog društva.
‘Nezadovoljstvo mladih možda i jači okidač iseljavanja od financijskih razloga’
Viši znanstveni suradnik s Instituta za istraživanje migracija Ivan Balabanić kaže kako rezultati jasno pokazuju opće nezadovoljstvo mladih društvenom i političkom situacijom u Hrvatskoj.
“Takvo nezadovoljstvo zasigurno je jedan od glavnih potisnih faktora iseljavanja. Naravno, mladi se iseljavaju i zbog financijskih razloga, ali ovakvo nezadovoljstvo možda je čak i jači potisni faktor iseljavanja od samih financija. Zabrinjavajuće je što toliki broj mladih smatra da inozemna radna snaga smanjuje cijenu rada u Hrvatskoj. Ovaj podatak brine jer može potaknuti netrpeljivost, onda i nasilje, prema inozemnim radnicima u Hrvatskoj, čemu sve češće svjedočimo. Nadam se da će novoosnovano Ministarstvo demografije i useljeništva u najbržem mogućem roku donijeti strategiju za integraciju inozemne radne snage u hrvatsko društvo“, kazao je za Jutarnji Balabanić.
U istraživanja je uočen podatak kako je u slučaju svakog drugog ispitanika njihova bliža i daljnja rodbina imala iskustvo života u inozemstvu, što po mišljenju znanstvenika Instituta dodatno olakšava odluku o iseljavanju.
Odbija ih otuđenost u međuljudskim odnosima u razvijenim zemljama
Ravnateljica Instituta za istraživanja migracija, ujedno voditeljica istraživanja, Marina Perić Kaselj, napominje kako, uz navedene negativne čimbenike koji olakšavaju odluku o iseljavanju, ipak postoje i oni pozitivni koji bi trebali poslužiti kao svojevrsna kočnica u procesu iseljavanja.
Ispitanici, naime, ističu kvalitetu života na razini prijateljstva, obiteljske povezanost, niske stope kriminala, osobne sigurnosti, opuštenog načina života u Hrvatskoj te naglašavaju kako je otuđenost u međuljudskim odnosima u najrazvijenijim zemljama EU nešto što ih odbija.
S druge strane, u statusu useljeničke države bilo bi nužno omogućiti povratak hrvatskih građana i njihovih potomaka, odnosno useljavanje kroz dobro planiranu migracijsku useljeničku politiku, zaključila je Perić Kaselj za Jutarnji.
Iseliti najviše žele mladi iz Sisačko-moslavačke županije, a najmanje iz Istre
Inače, prvi rezultati istraživanja po županijama, objavljeni u Jutarnjem listu u lipnju, pokazali su da je u Sisačko-moslavačkoj županiji najviši udio mladih koji često ili stalno razmišljaju o odlasku u inozemstvo, a riječ je o njih 47 posto.
Niži postotak, 27 posto mladih koji stalno ili često razmatraju tu mogućnost je iz Grada Zagreba, identično kao i u Vukovarsko-srijemskoj, odnosno kao i u Osječko-baranjskoj (28 posto) županiji. U Istarskoj županiji oko 20 posto mladih razmišlja o odlasku iz Hrvatske, što je najmanji udio u državi, zaključuje Jutarnji.
Komentari