Analitičari Erste banke zadržali su svoje ranije procjene o padu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za devet posto, no ističu da su rizici za tu prognozu sada uravnoteženi.

Unatoč značajnom padu bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju ove godine od 15,1 posto na godišnjoj razini, pri čemu su njegove glavne sastavnice, s izuzetkom javne potrošnje, zabilježile snažan pad, bančini analitičari zadržali su svoje ranije procjene, a dobru vijest pritom predstavlja činjenica da se rizici na prognozu sada mogu promatrati kao uravnoteženi, navodi se u priopćenju objavljenom u četvrtak.

Glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač kaže da je očekivani pad ekonomske aktivnosti u drugom tromjesečju ponajprije generiran značajnim smanjenjem domaće potražnje, koja je u velikoj mjeri bila određena “lockdown” mjerama, te smanjenjem izvoza koji odražava snažan pad turističke aktivnosti u tom razdoblju godine.

“Međutim, pozitivni trendovi i ostvareni rezultati turističke sezone u trećem tromjesečju, koji su bolji od inicijalnih očekivanja, pružit će vjetar u leđa te dati određeni pozitivan impuls trendovima kretanja BDP-a u tekućem kvartalu”, ocjenjuje Kovač.

Domaća potražnja, navode iz Erstea, i u pogledu privatne potrošnje i investicija, suočava se i dalje s nepovoljnim trendovima, kao posljedice pogoršanih uvjeta na tržištu rada, kvarenja sentimenta te povećane razine neizvjesnosti.

Kada se govori o perspektivama stabilizacije i oporavka izvozne aktivnosti, nedostatak jasnog obrasca oporavka potražnje na razini EU-a i dalje sugerira visoku razinu neizvjesnosti, upozoravaju analitičari.

U situaciji kada je ostvaren cilj ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM2), fokus se pomiče prema ulasku u Europsku monetarnu uniju, pri čemu kreatori službenih politika ističu 2023. kao željeni cilj, kaže se dalje u priopćenju.

Analitičari Erste banke pritom nisu znatnije promijenili svoje fiskalne prognoze. Tako očekuju kretanje proračunskog deficita oko razine od 8 posto BDP-a, s približavanjem javnog duga razini od 90 posto BDP-a, dok su potrebe za financiranjem u ovoj godini u velikoj mjeri već zadovoljene.

Očekuju i da će Hrvatska zadržati svoj investicijski kreditni rejting, a sljedeća kontrolna točka bit će proračun za 2021. godinu, pri čemu se očekivanja kreću u smjeru povratka unutar kriterija iz Maastrichta.

Općenito gledano, kaže Kovač, rizici u pogledu ekonomskih kretanja u ovom su trenutku uravnoteženi, iako i dalje u velikoj mjeri ostaju osjetljivi na epidemiološku situaciju i s tim povezane eventualne restrikcije u obavljanju ekonomske aktivnosti.

“Imajući u vidu ograničenja na strani potražnje privatnog sektora, odnosno osobne potrošnje i privatnih investicija, iskorištavanje potencijala dostupnih EU-ovih programa još u većoj mjeri dobiva na važnosti te predstavlja faktor koji nosi značajan protuciklički potencijal“, zaključio je Kovač.