Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazao je da se u Sloveniji ne planira promjena ustava koja bi omogućila da uz Talijane i Mađare i pripadnici drugih etničkih sdkupina dobiju status nacionalne manjine.

Za sada ne planiramo nikakve promjene kojima bi u ustav, uz talijansku i mađarsku, uvrstili još neku drugu manjinu, kazao je Erjavec povodom rezolucije austrijskog parlamenta kojom je prošlog tjedna austrijskom ministarstvu vanjskih poslova naložio da se u razgovorima s Ljubljanom zauzme za priznanje zajednice slovenskih državljana njemačkog materinjeg jezika.

Kako prenose slovenski mediji, Austrija već duže vremena zahtijeva da se toj manjini priznaju prava koja u Sloveniji uživaju pripadnici talijanske i mađarske manjine kojima kao jedinima Slovenija priznaje status “autohtonih” manjina. Status autohtonosti i ustavom zajamčena prava koja imaju Talijani i Mađari  u skladu s ustavom iz 1992. , među ostalim i pravo na po jednog zastupnika u parlamentu, ne priznaje se ni Hrvatima, Srbima, Bošnjacima i drugim pripadnicima naroda s prostora bivše SFRJ, iako su brojniji od manjinskih zajednica Talijana i Mađara.

O pitanju staroaustrijske odnosno njemačke manjine u Sloveniji koja, po nekim podacima, danas broji samo oko dvije tisuće pripadnika bilo je riječi i prilikom posjeta nove austrijske ministrice vanjskih poslova Karin Kneissl u Ljubljani i njenih razgovora s Erjavcem.

Slovenija ne planira ustavne promjene za manjine, ali postoji želja da se svim manjinskim zajednicama pokaže više pozornosti, osobito u smislu financijske pomoći da bi mogle provoditi svoje aktivnosti, kazao je Erjavec.

Dodao je da se ne slaže da je položaj tzv. staroaustrijske manjine lošiji nego položaj koruških Slovenaca u Austriji koji, prema Austrijskom državnom ugovoru koji su supotpisale sile pobjednice u II. svjetskom ratu, imaju pravo na školovanje na svom jeziku i školske instuitucije te predstavništvo u pokrajinskom parlamentu, slično kao i gradišćanski Hrvati.

Zajednica kojoj je njemački materinji jezik predstavljala je značajan udio populacije na slovenskom teritoriju do 1945., godine kad je uglavnom preseljena u Austriju i Njemačku, nešto odlukom njemačkih okupacijskih vlasti pod kraj rata, nešto prinudno nakon oslobođenja, a nešto u okviru posljeratnih migracija izazvanih socijalnim i političkim prilikama u Jugoslaviji.