Turski predsjednik Recep Erdogan, gnjevan zbog održavanja referenduma o neovisnosti iračkog Kurdistana, u ponedjeljak je najavio skoro zatvaranje kopnene granice prema toj iračkoj regiji te zaprijetio obustavom izvoza nafte preko Turske.

“Mjere ćemo poduzeti ovaj tjedan. Granični prijelazi bit će zatvoreni”, izjavio je u govoru održanom u Istanbulu.

“Pričekajmo i pogledajmo kojim će kanalima i gdje irački Kurdi prodavati svoju naftu. Ventili su na našem teritoriju, a jednom kad ih zatvorimo, gotovo je s prodajom”, rekao je, zaprijetivši obustavom izvoza nafte, što je potez koji bi mogao vrlo negativno utjecati na gospodarstvo iračkoga Kurdistana.

Naftovodom koji završava u južnoj turskoj luci Ceyhan na Sredozemlju iz Kurdistana se dnevno izvozi između 550.000 i 600.000 barela nafte.

“Poduzet ćemo sve potrebne mjere na političkoj, ekonomskoj i sigurnosnoj razini. Neće biti kompromisa”, rekao je Erdogan.

Ured turskog predsjednika objavio je i da je on telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o referendumu te da su obojica naglasila važnost teritorijalnog integriteta i Iraka i Sirije.

Nešto ranije turski premijer Binali Yildirim potvrdio je da će turska vlada razmotriti mogućnost uvođenja sankcija kao odgovor na održavanje referenduma o neovisnosti iračkoga Kurdistana, odbacivši pritom mogućnost potencijalne vojne akcije.

“Prije nego što bude prekasno, poduzet ćemo potrebne mjere kada je posrijedi zračni prijevoz i uprava granicama”, rekao je Yildirim.

Istaknuo je da se Ankara ne priprema za rat, već da se “kani usredotočiti na ciljane operacije protiv terorističkih elemenata”, koji bi mogli predstavljati sigurnosnu prijetnju Turskoj.

Istodobno je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u intervjuu za tv-mrežu A Haber upozorio da bi Ankara mogla vojno intervenirati ukoliko cilj napada u Iraku bude Turkmeni.

Ankara se smatra zaštitnikom turkmenske etničke manjine u Iraku.

Glasanje na referendumu o neovinosnosti iračkog Kurdistana počelo je u ponedjeljak, unatoč snažnom protivljenju središnje iračke vlade, kao i Turske i Irana, dviju zemalja s velikim brojem Kurda te unatoč upozorenjima Zapada da bi takav potez mogao pogoršati nestabilnost na Bliskom istoku.