Iako u razgovoru novog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom nije bilo previše vremena za detaljne razgovore oko situacije u Bosni i Hercegovini, dvojica predsjednika ipak su uspjela barem načelno dogovoriti u kojem smjeru bi trebala ići suradnja Hrvatske i Turske u idućem razdoblju. Izvori bliski stožeru Zorana Milanovića Nacionalu su otkrili i da su se dvojica lidera složila da bi jedna od glavnih točaka razgovora u idućem razdoblju trebala biti analiza funkcioniranja Daytonskog sporazuma. Iako je razgovor Milanovića i Erdoğana, prema riječima novoizabranog hrvatskog predsjednika, trajao pola sata, puno je vremena izgubljeno u prevođenju te zbog toga Milanović i Erdoğan nisu stigli detaljnije iznijeti svoja stajališta oko situacije u Bosni i Hercegovini koja je od iznimne važnosti i za Hrvatsku i za Tursku.

Iako u predizbornoj kampanji nije puno govorio o Bosni i Hercegovini, Milanović je već ranije u svojoj političkoj karijeri izražavao skepsu oko Daytonskog sporazuma, za koji smatra da je nepravedan za Hrvate u BiH. Zbog takvog stajališta vjerojatno se i suglasio s turskim predsjednikom koji ima slično stajalište o Daytonskom sporazumu. Naime, Erdoğan je u nekoliko navrata rekao da bi taj sporazum trebalo mijenjati, i to prije svega zbog napretka same Bosne i Hercegovine. Posljednji put Erdoğan je svoje stajalište o Daytonskom sporazumu iznio prije otprilike godinu dana, kada je u Ankari ugostio još uvijek aktualnu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. Tom prigodom Erdoğan je izjavio da je Daytonski sporazum u svoje vrijeme bio dobar jer je donio mir, ali i da ga treba mijenjati jer Bosna i Hercegovina ne ide naprijed. Turski predsjednik o tom je sporazumu još dodao:

„Utvrdili smo da Daytonski sporazum nije adekvatan i ne pomaže BiH u napretku. Želimo da BiH s Bošnjacima, Srbima i Hrvatima bude jaka zemlja koja će napredovati u miru.“

Po informacijama koje je Nacionalu otkrio jedan Milanoviću blizak član SDP-a, Milanović i Erdoğan razgovarali su i o ponovnoj aktivaciji trilateralnog mehanizma koji čine Hrvatska, Turska i BiH. Turski predsjednik se za ponovnu aktivaciju mehanizma založio još u srpnju prošle godine, kada je posjetio BiH, a sada je i Zoranu Milanoviću ponovio svoj stav. U sklopu tog mehanizma je od 2010. do danas održano sedam sastanaka, a već neko vrijeme nije održan nijedan sastanak što je rezultiralo stagnacijom odnosa Zagreba i Ankare. Erdoğan se sredinom srpnja prošle godine u Sarajevu susreo i s trojicom članova Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem te se tom prigodom založio i za oživljavanje trojnog dijaloga između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije kako bi se poboljšalo stanje u regiji i učvrstila dobrosusjedska suradnja. Sve to turski predsjednik ponovio je i Milanoviću, a njegove su inicijative pozitivno primljene od novog hrvatskog predsjednika. Osim toga, Erdoğan je Milanoviću potvrdio i potporu Turske euroatlantskom putu BiH, što vidi kao jamstvo stabilnosti i mira. Treba napomenuti da sve te Erdoğanove inicijative nisu novost kad je u pitanju politika turskog predsjednika, jer je o svima već ranije razgovarao i s Kolindom Grabar-Kitarović koja se, poput Milanovića, nije previše protivila inicijativama turskog predsjednika te je smatrala da bi se njihovim provođenjem mogla stabilizirati situacija u BiH.

Pitanje je samo kako će na razgovor Milanovića i Erdoğana reagirati Europska unija, koja sigurno neće s pretjeranim oduševljenjem gledati na jačanje turskog utjecaja u Bosni i Hercegovini koji je, doduše, u posljednjih nekoliko godina sve slabiji u odnosu na utjecaj koji imaju arapske države poput Saudijske Arabije. Baš zato bi za Europsku uniju vjerojatno puno prihvatljivije rješenje bilo da u BiH veći utjecaj ima Erdoğanova Turska od radikalnijih islamskih država Bliskog istoka.

‘Daytonski sporazum nije adekvatan i ne pomaže BiH u napretku. Želimo da BiH s Bošnjacima, Srbima i Hrvatima bude jaka zemlja koja će napredovati u miru’, stav je turskog predsjednika

Koliko god Bosna i Hercegovina imala dobre političke odnose s Turskom, ekonomska suradnja dviju država na sve je nižoj razini te je i to jedan od razloga što Erdoğan želi bolju suradnju s Hrvatskom. Naime, dok Turska sve snažnije investira u zemlje regije, uključujući i Hrvatsku, investicije iz Turske u BiH u posljednje 2,5 godine iznosile su ukupno svega 11 milijuna KM, što je oko 44 milijuna kuna. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan nedavno je bio u Srbiji, kamo je vodio delegaciju od čak 200 biznismena kako bi dodatno pojačao ekonomsku suradnju s tom državom, a istovremeno Turska sve više investira u Crnu Goru. S druge strane, direktne strane investicije (DSI) iz Turske u BiH u prvom polugodištu 2019., prema dostupnim podacima Centralne banke BiH, iznose svega 3,4 milijuna KM, što je oko 14 milijuna kuna. Prema istim podacima Centralne banke BiH za 2018. godinu, investicije iz Turske iznosile su pet milijuna KM, odnosno 20 milijuna kuna, dok su u 2017. godini ukupne investicije u BiH iz Turske iznosile samo 2,6 milijuna KM ili nešto više od deset milijuna kuna. Usporedbe radi, investicije iz Turske u Crnu Goru samo u prošloj godini iznosile su preko 100 milijuna KM, odnosno 400 milijuna kuna.

Dakle, investicije iz Turske u BiH drastično su smanjene u posljednje tri godine i očito je da su turski gospodarstvenici izgubili interes za investiranje u BiH. U 2016. godini investicije iz Republike Turske iznosile su 34,6 milijuna KM, u 2015. bile su 56,1 milijun KM, a u 2014. godini 17,6 milijuna KM. Po službenim podacima Centralne banke BiH (CBBH), zaključno s prosincem 2018. godine, ukupne investicije iz Republike Turske iznosile su 412,3 milijuna KM, što je nešto više od 1,6 milijardi kuna, a Turska je na jedanaestom mjestu na listi zemalja najznačajnijih stranih investitora u BiH, s učešćem od 2,9 posto u ukupnim investicijama u BiH.

Utjecaj arapskih država na situaciju u BiH dodatno je usporio približavanje te države Europskoj uniji pa je moguće da se uz pomoć Erdoğana želi spriječiti daljnja radikalizacija Bosne i Hercegovine

Iz tih podataka vidljivo je da je turski utjecaj u BiH oslabio nakon pokušaja svrgavanja Erdoğana s vlasti, nakon čega je u Turskoj uslijedila i gospodarska kriza. To su iskoristile arapske zemlje poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje snažno investiraju u BiH posljednjih godina. Međutim, utjecaj arapskih država na situaciju u BiH dodatno je usporio približavanje te države Europskoj uniji pa je moguće da se uz pomoć Erdoğana želi spriječiti daljnja radikalizacija BiH, koliko god to može čudno zvučati kada je u pitanju turski predsjednik koji autoritarno vlada turskom već gotovo dva desetljeća. O tome je u kampanji govorio i sam Zoran Milanović koji je u jednoj od debata rekao da Erdoğana ne smatra demokratskim liderom. Međutim, bez dijaloga s turskim predsjednikom teško može doći do kvalitetnog rješenja u Bosni i Hercegovini, a to bi trebao biti jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Zorana Milanovića u njegovu petogodišnjem predsjedničkom mandatu.

Na to je prošloga tjedna upozorio i zastupnik u Europskom parlamentu i njegov izvjestitelj za zapadni Balkan Tonino Picula, koji je predložio Zoranu Milanoviću da mandat iskoristi kako bi na novim osnovama pokrenuo proces poboljšanja odnosa s BiH. U intervjuu za BiH list Dnevni Avaz, Picula je ocijenio da su odnosi Hrvatske i BiH uvijek bili prijateljski i dobronamjerni, no sada je vrijeme da Milanović pomogne kako bi se otvorena pitanja između dviju država “racionalno” rješavala. Pritom je dodao da dosadašnja predsjednica snosi dio odgovornosti za trenutačno stanje međudržavnih odnosa, koje nije dobro.

“Odlazeća predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović povremeno je nespretnim i nekorektnim izjavama dovodila u pitanje proklamiranu politiku Republike Hrvatske prema BiH, da bi na koncu mandata bila vidljiva i određena bezidejnost po tom pitanju”, kazao je Picula. Ocijenio je da bi stoga za novi početak bilo optimalno izbjegavati ponavljanje poteza koji su u prošlosti samo besplodno i nepotrebno dizali tenzije. Picula je istaknuo da bez obzira na sve probleme koje ima, BiH ostaje partner institucijama Europske unije koja, pak, od te BiH očekuje da predano provodi dugo najavljivane reforme na koje se precizno obvezala. “U tome će imati bezuvjetnu potporu, poglavito nas europarlamentaraca. No odgovornost je prije svega na BiH i očekujem da će izabrani dužnosnici odgovorno obnašati svoje dužnosti,“ poručio je Picula.