Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nije dao naslutiti  koji će biti njegovi potezi tijekom sastanka NATO saveza u Vilniusu.Poznato je da se voli cjenkati i njegova je nepredvidivost postala svojevrsni zaštitni znak, što saveznike ostavlja u nedoumici.

Nakon mjeseci zadržavanja kandidature Švedske za članstvo u NATO-u, tvrdeći da je Stockholm kriv za pružanje utočišta kurdskim militantima, Erdogan se iznenada okrenuo pitanju dugotrajnih nastojanja Turske da se pridruži Europskoj uniji. Ako se Turska ne može pridružiti EU-u, čini se da on kaže, onda se ni Švedska ne može pridružiti vojnom savezu NATO-a.

Što se tiče dužnosnika EU-a, ovo nije početak. “Ne možete povezivati ​​ta dva procesa“, odgovorila je glasnogovornica Europske komisije Dana Spinant. Turska je prvi put podnijela zahtjev za pridruživanje EU još 1987. godine, ali je njezino skretanje prema autoritarizmu pod predsjednikom Erdoganom zaustavilo proces pristupanja.

U studenom 2016., dok se predsjednik Erdogan obračunavao s protivnicima koje je optužio za umiješanost u pokušaj državnog udara te godine, Europski parlament izglasao je prekid pregovora. Odnosi su se već zaoštrili zbog migracijske krize 2015., a članice EU-a optužile su Erdogana za diplomatsku ucjenu.

Ali kao uspostavljena članica NATO-a (od 1952.), Turska ima moć: sve članice NATO-a moraju se složiti prije nego što budu primljene nove članice.

Predsjednik SAD-a Joe Biden razgovarao je s Erdoganom u nedjelju, u pokušaju da ga u posljednjem trenutku uvjeri da odustane od svog protivljenja članstvu Švedske. Uoči summita u Vilniusu, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg saziva sastanak turskog predsjednika i švedskog premijera Ulfa Kristerssona.

Većina diplomata vjeruje da turski čelnik koristi svoju moć kako bi izvukao ustupke od saveza, uključujući i prodaju zrakoplova F-16 od strane SAD-a.

Još jedna članica NATO-a i dugogodišnji suparnik Turske, Grčka želi jamstva da Ankara neće koristiti zrakoplove koje je isporučila Amerika za kršenje njezinog suvereniteta.

Ali od ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022.,  Erdogan je t odigrao jedinstvenu ulogu kao čelnik NATO-a s utjecajem u Moskvi. Pomogao je posredovati u prošlogodišnjoj Crnomorskoj inicijativi za žito, koja Ukrajini omogućuje izvoz poljoprivrednih proizvoda iz svojih luka.

Turska je pomogla da se sporazum održi na životu, unatoč čestim ruskim prijetnjama da će se povući.

Ali Turska je također naljutila Kremlj isporukom naoružanih bespilotnih letjelica Ukrajini.

Ruski dužnosnici također su bili bijesni tijekom vikenda kada je Turska, u iznenadnom potezu, dopustila petorici bivših zapovjednika ukrajinskog garnizona u Mariupolju da se vrate u Kijev na kraju posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Prema uvjetima prošlogodišnje razmjene zarobljenika, Rusija je očekivala da će muškarci ostati u Turskoj do kraja rata.

Teško je procijeniti što točno znači Erdoganovo držanje prije samita. Tijekom njegova dva desetljeća na vlasti, njegovi su saveznici i suparnici podjednako počeli očekivati nepredvidiv pristup.

Zadržavanjem švedskog članstva i ubacivanjem turskih ambicija za članstvom u EU pred sami sastanak,  Erdogan  neće zaslužiti simpatije čelnika u Vilniusu, piše BBC.