Dezinformacije su sve veći problem i izazov za društvo i demokraciju, a ljudi su skloniji vjerovati informacijama koje pročitaju na Facebooku nego autoritetima poput institucija, znanosti i medija, upozoreno je u ponedjeljak na raspravi u organizaciji Gonga.

Tehnike plasiranja i širenja dezinformacija svakodnevno napreduju, zato treba raditi na podizanju kvalitete medija, medijskoj pismenosti i izgradnji demokratske političke kulture utemeljene na argumentiranoj kritici. No, nužno je i regulirati velike digitalne platforme te dobiti odgovorne vlasti, zaključci su rasprave “Ekspanzija dezinformacija u vrijeme covid-19 pandemije”.

Građani Hrvatske ne vjeruju ni Vladi, ni pravosuđu, niti medijima te izbjegavaju vijesti. Povjerenje u društvene mreže raste, a u zdravstvene radnike pada, kaže profesorica Marijana Grbeša-Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu (FPZG).

Čak polovica ljudi u Hrvatskoj vjeruje da je virus nastao u vladinom laboratoriju, dok ih je u Danskoj samo šest posto. Također, ističe Grbeša-Zenzerović, građani više vjeruju EU-ovim nego nacionalnim institucijama.

Predavačica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Milica Vučković rekla je kako u Hrvatskoj 62 posto građana procjenjuje da se barem jednom tjedno sreće s dezinformacijama, a pritom spominje “efekt trećeg” – osobe imaju znanje o dezinformacijama pa smatraju da neće nasjesti na lažne vijesti i manipulativne tvrdnje.

Susrećemo se sa sve spretnijim, sofisticiranijim i boljim načinima “pakiranja” dezinformacija, na koje je lakše nasjesti jer ih je teže prepoznati, a to što ljudi misle da su imuni na fake news i dezinformacije je zaista velik problem, istaknula je. “Znanost nema uvijek odgovor na sva pitanja, što koriste širitelji dezinformacija i teorija zavjere. Osim zagađenog medijskog prostora i loše komunikacije političara tu je i činjenica da znanost nije lako komunicirati na svima razumljiv način”, upozorila je Vučković.

Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku naglasak je stavio na ulogu srednjostrujaških medija u eko-sustavu dezinformacija, istaknuvši kako osnovni postulati novinarstva sugeriraju da izvještavanje treba biti uravnoteženo i pošteno, a taj princip uravnoteženosti često podrazumijeva “dvije strane”.

Zbog takvog se pristupa često u medijskim izvještajima daje jednak prostor tezama “za” i “protiv” cijepljenja iako u znanstvenoj zajednici postoji konsenzus da cjepivo pomaže u borbi protiv bolesti, objasnio je. “Što su građani više izloženi tradicionalnim medijima koji tako izvještavaju, više tome vjeruju. Pošteno i uravnoteženo izvještavanje nije čisto matematički – 50:50, pola ‘antivakseri, pola ‘vakseri'”, upozorio je Brautović.

Govoreći o tome zašto ljudi vjeruju dezinformacijama, izvanredna profesorica s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Andrea Vranić kaže da ljudi imaju ograničeni kapacitet za procesuiranje informacija. “Na temelju jednog članka generalizirat ćemo i stvoriti pristrani stav, a emocije će nas potaknuti da ga dijelimo, dok je primarno riječ o strahu za sebe i bližnje”, rekla je.

Određene se informacije ne propituju i zato što su bliske našem svjetonazoru i daju osjećaj sigurnosti, to su stavovi naših prijatelja i tako ostvarujemo podršku svog socijalnog kruga, dodaje Vranić.

Izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet ukazala je na važnost snažnije regulacije velikih digitalnih platformi, koja bi ohrabrila korisnike i promicala decentralizaciju i demokratizaciju interneta.

Izvršna direktorica portala Faktograf Ana Brakus upozorila je na “horde portala” koji produciraju emocionalno nabijene informacije da bi skupljali klikove na sadržaju koji je najčešće preveden iz inozemnih izvora i lokaliziran, a taj se sadržaj vrlo lako može širiti po regiji.