Gost Pressinga Ilije Jandrića na N1 Televiziji bio je episkop pakračko-slavonski vladika Jovan Ćulibrk.

Govorio je što znači izbor novog srpskog patrijarha Porfirija za Srpsku pravoslavnu crkvu, ali i za odnose s Rimokatoličkom crkvom, je li sazrelo vrijeme za posjet pape Franje Srbiji, kako kao povjesničar i stručnjak za Holokaust te kao predsjednik Odbora SPC-a za Jasenovac gleda na zločine u tom logoru, ali i na različite poglede o broju žrtava.

Izbor patrijarha Porfirija je veliki i radostan događaj, rekao je vladika Jovan Ćulibrk.

“Osjeća se novi duh u našoj crkvi”, dodao je. Potom je pojasnio ulogu patrijarha. “Nije on ni prvi među jednakima, ima dostojanstvo i ogromnu težinu među narodom i episkopima. On meni kao episkopu ne može naložiti nešto. Niti ih ne bira.”

Za patrijarha Porfirija kaže da je od ogromnog značaja što je on došao s katedre zagrebačko-ljubljanske.

“Nikada nije pokazao težnju vlasti, ali po značaju, on je prvi među jednakima”, rekao je.

Dolazak pape Franje u Srbiju

Osvrnuo se i na mogući posjet pape Franje Srbiji, za što Vatikan treba poziv i države i SPC-a, a predsjednik Aleksandar Vučić gleda blagonaklono na potencijalni dolazak. Ćulibrk kaže da je blagonaklon prema ideji bio i Vučićev prethodnik, pa dodaje:

“Pokojni patrijarh Irinej je bio toplo raspoložen prema tome, ali je govorio da treba puno razgovora da se ostvari. Sigurno da će Porfirije biti ličnost za svaki dijalog. Mogućnosti za razgovor o tome su sigurno veće.”

Upitan za mišljenje o papi Franji, vladika Jovan Ćulibrk rekao je: “Da biste istinski poznavali čovjeka, trebate provesti vrijeme s njim. Javno djelovanje je samo jedan dio. Imao sam mnogo simpatija prema prethodniku, papi Benediktu.

Je li samo njegov stil takav, utječu li njegovi argentinski korijeni, koje ne prepoznajemo mi Europljani. Stari putevi u mnogome danas ne vrijede”, prokomentirao je.

Zločini za vrijeme NDH

Vladika Jovan Ćulibrk rekao je da nitko ne može vezivati zločine za jedan narod kao takav. Pa ipak, dodaje, u tome na Balkanu ne oskudijevamo.

“Vrlo lako jednom narodu pripišemo osobinu onih koji su činili zlo u njegovo ime. Vezati zločin u Jasenovcu za ustaše, to nije točno. Sudjelovala je cijela NDH”, rekao je, pa potom usporedio:

“Nije SS izvršio holokaust, izvršio ga je Treći Reich – kompletan državni aparat jedne države. Naravno, nije svako učešće jednako. Željezničar koji je propustio voz nije kriv jednako kao onaj tko je klao. Moramo biti osjetljivi na nijanse. Nema crno-bijeloga”, rekao je vladika.

Mjesto mira

Kao predsjednik Odbora SPC-a za Jasenovac, prokomentirao je isticanje velikih brojeva ubijenih, a rekao je i da smatra kako se velikodostojnici srpske crkve ne bave brojevima.

“Suština jest da mjesto stradanja postane mjesto mira, opraštanja i na kraju krajeva, uskrsnuća. Najpametnija stvar koju svi mogu napravit je prepustiti stručnjacima da se bave brojevima”, istaknuo je vladika.

Brojem žrtava ne može se baviti netko sporedan, netko tko se neprofesionalno time bavi, a ističe i da je potrebno prestati manipulirati brojevima jer je razlika u njima, kaže, nemoralna.

Smatra da na Alojzija Stepinca treba gledati s više nijansi i manje crno-bijelog. Što mu zamjera?

Odgovorio je: “To što se desilo u NDH je jedna duboka, preduboka rana, vrišteća do neba i nemam osjećaj da je on tu ranu doživio”.

Kako nakon rata

“Nekome tko je živio u svom selu, a danas ne živi, teško možete objasniti da prevaziđe narativ. Tom čovjeku trebate pružiti ruku.

Kad prođem Slavonijom, od Pakraca prema Požegi, vidim desetke obnovljenih, a zaraslih kuća. Da li je to potrebno? Nije. Hoće li onaj tko se tu vrati biti neprijatelj Hrvatske? Sigurno neće. Prazni nam se zemlja. Ja sam tu episkop i moja briga je za sve. Strašna budućnost leži iza tih šikara i prašuma.

Kordun, Lika i Banija dio su Hrvatske i svatko tko tamo živi, mora osjetiti da postoji državna strategija. Željeznička mreža bila bi veliki poticaj. Na Baniji se najviše vidi potreba za strategijom, ali, kažem vam, svaki žitelj Slavonije osjeća tu potrebu”, rekao je vladika.