Epidemiolog HZJZ-a Bernard Kaić kazao je da u Hrvatskoj i dalje imamo tri potvrđene zaraze omikron sojom.
“Svi su sudjelovali na tom jednom pos sastanku. Imamo informaciju da je i jedan od stranih sudionika zaražen, s blagom slikom. Tako da možemo reći da ih je četvero s tog sastanka pozitivno na omikron”, rekao je Kaić za N1 te dodao da za sada još nema drugih suspektnih slučajeva. “Drugi svi testirani s tog sastanka i obiteljski kontakti su neoboljeli.
Još uvijek se ne zna je li omikron opasniji od prijašnjih sojeva i u kojoj mjeri.
“Izgleda da je zarazniji jer sve više i više prevladava u zemljama u kojima je već dulje vrijeme prisutan, kao u Južnoafričkoj Republici, to ukazuje da je zarazniji. Mi malo postrožavmao mjere prema kontaktima oboljelih od omikrona i mjere na granici pri ulasku iz zemalju iz zemalja gdje je on prisutan, čisto iz predostoržnosti jer se još ne zna kako će se omikron ponašati kod nas. Ne možemo reći niti da će bit zarazniji, a pogotovo još ne znamo puno o kliničkoj slici. Sigurno malo treba postoržiti mjere, kao što je bilo kad je bila delta” kazao je Kaić.
Što se tih mjera tiče, u izolaciju sada moraju i cijepljeni kontakti pozitivnih na omikron. “To je zato jer nemamo podatke u kojoj mjeri imunitet stečen cijepljenjem može izbjeći virus. Ovih troje s omikronom su cijepljeni, ali to je premali broj da bi se bilo što zaključivalo”, kaže Kaić.
Dodaje da se računa da bi booster doza mogla ojačati imunitet na omikron, barem kada je klinička slika u pitanju.
“To se pokazalo i kod delte. Oni s booster dozom su bolje zaštićeni od delte od onih kojiih su cijepljeni s dvije doze. Nadamo se da će tako biti i s omikornom. Od ovih troje nitko nije primio booster”, rekao je u emisiji N1 televizije.
Komentirao je i rad na novom cjepivu na bazi omikrona.
“Ima smisla, mislim da već neki proizvođači rade neke pripreme za proizvodnju na bazi omikrona. Mislim da je prerano reći koliko je potrebno jer još uvijek ne znamo koliko uspješno postojeće cjepivo štiti. Nitko još nije krenuo u pravu proizvodnju, još su u pripremama jer još očekujemo rezultate ispitivanja osjetljivosti omikrona na postojeća cjepiva”, kazao je Kaić.
Od idućeg tjedna kreće pilot-projekt testiranaj svih zdravstvenih djelatnika, i cijepljenih i necijepljenih.
“Ideja je da se vidi u kojem su postotku cijepljeni manje zaraženi od necijepljenih. Bilo bi lijepo da imamo dovoljno veliki uzorak da možemo reći da je ta razlika statistički značajna. Za to nam je potreban velik uzorak, ali i mora biti visok postotak pozitivnih. Ne znam hoće li se to moći jer kako sad pada incidencija u populaciji bit će manji postotak pozitivnih i u jednoj i u drugoj skupini, ali moramo to napraviti da vidimo i onda ćemo morati ili potaknuti na cijepljenje, a ako nema razlike, onda ćemo morati rutinski testirati sve”, objasnio je Kaić.
Ništa se ne mijenja vezano uz preporuke za AstraZenecu
Hrvatska agencija za lijekove (HALMED) u utorak je potvrdila prvi smrtni slučaj povezan s cijepljenjem, a riječ je o 33-godišnjaku koji je umro nakon cijepljenja cjepivom AstraZeneca. Uzročno-posljedična povezanost između primjene cjepiva i nastalih reakcija te smrtnog ishoda ocijenjena je kao – vjerojatna, a riječ je bila o sindromu tromboze s trombocitopenijom.
“Kad je došla inicijalna prijava sumnje na nuspojavu prvo smo prošli kroz medicinsku dokumentaciju, gledali što i koliko se zna da cjepivo može il ne može uzrokovati, u samom početku se nije znalo, postojao je signal da bi moglo, tek se nakon mjesec-dva potvrdilo da je moguća ta jako rijetka nuspojava. Trebalo je zatim odraditi dodatne laboratorijske pretrage radi potvrđivanja dijagnoze pa onda još dodatni klinički podaci i onda smo raspravljali na radnoj skupini i zaključili da je to vjerojatno i skoro pa sigurno povezano s cjepivom. HALMED je još tražio vanjsku ekspertizu pa je to potrajalo. Mi smo na ekspertnoj skupini puno ranije zaključili, ali HALMED je htio još jednu vanjsku potvrdu prije nego javno izađe s informacijom”, rekao je Kaić.
“Statistički gledano, mi bismo morali imati još nekoliko takvih slučajeva. Učestalost tromboze s trombocitopenijom je jedan na 100.000 cijepljena, a mi smo cijepili s preko 500.000 doza AstreZenece i moguće je da ima još neki koji nam je promakao, ali službenom nemamo prijava tromboze s trombocitopenijom. Imamo prijava tromboze, da su ljudi imali razne poremećaje zgrušavanja, imamo i prijave krvarenja, sklonosti krvarenju nakon cijepljena, podljeve da imaju ljudi, ali nisu toliko temeljito obrađeni ti pacijenti da bi se moglo vidjeti odgovaraju li trombozi s trombocitopenijom jer to je zaseban, novi entitet i nemamo službene prijave”, odgovorio je Kaić na pitanje je li moguće da imamo još takvih slučajeva.
S AstraZenecom će se i dalje cijepiti kao i do sada.
“S obizrom da se to zna, nije to sad nešto iznenađujuće i očekivano je, a s ovim rizikom jedan na 100.000 smatra se da je korist od cijepljenja u ovoj situaciji ipak puno veća od mogućih nuspojava jer se sa 100.000 cijepljenih spriječi puno više hospitalizacija, teških oblik i smrti, nego što je rezik da, nažalost, netko smrtno strada od nuspojave. Ništa se ne mijenja vezano uz preporuke za AstraZenecu. Mi smo samo u šestom mjesecu kada je pala incidencija procijenili da u tom trenutku nije preporučljivo cijepiti se AstraZenecom mlađima od 50 godina jer kod njih je taj rizik viši nego kod starih, a rizik od korone manje. Sada u četvrtom valu opet korist primjene AstraZenece nadmašuje rizik u svim dobnim skupinama, ali ako nastavi pad broja oboljelih ponovno će doći vrijeme da vratimo preporuku iz šestog mjeseca”, rekao je Kaić.
Komentirao je i cijepljenje djece od 5 do 11 godina koje počinje uskoro.
“Moći će početi sljedeći tjedan, čekamo da dođe cjepvo. Europska i američka agencija dale su odobrenje za uptorebu dječje formulacije isto uz mišljenje da je korist od cijepljenja veća i nema prepreke da se djeca do 5 do 11 godina ne cijepe. Mi ćemo prvenstveno preporučiti da se cijepe djeca s kroničnim bolestiima ili ona koja u u kućstvu imaju takve osobe ili imunokompromitirane osobe. Postoje zmelje koje su krenule prije nas, Izrael, SAD i za sada nema nikakvih sigurnosnih signala koji bi upućivali na nekakav problem u smislu nuspojava”, kazao je Kaić.
Komentari