Kaić je kazao da je to virusna bolest koju izaziva virus sličan virusu velikih boginja, međutim, postoje bitne razlike.

“Ova bolest je puno manje zarazna nego što su bile velike boginje i niža je smrtnost nego što je bila kod velikih boginja. To zapravo nije prvenstveno bolest ljudi, nego glodavaca u centralnoj i zapadnoj Africi, a povremeno bude prelaza na ljude, te s čovjeka na čovjeka, ali ne često jer nije jako zarazna”, rekao je epidemiolog Kaić.

Pojašnjavajući kako se širi s čovjeka na čovjeka, kazao je da se u početku to odvija kapljičnim putem, ali je napomenuo da se mora raditi o direktnom kontaktu.

“Dakle, mora se biti u dugotrajnom bliskom kontaktu da bi se prenijela kapljičnim putem”, kazao je Kaić pa otkrio da je druga opcija prijenosa putem izlučevina iz kožnih promjena, a moguće je zaraziti se i spolnim putem.

“Ovi zadnji slučajevi koji se javljaju u Europi su u najvećem dijelu spolnim putem preneseni”, rekao je Kaić.

Rekao je i da se smatra da su rezervoar ovog virusa glodavci u divljini u Africi.

“Mogu prijeći na majmune pa se zovu majmunske boginje, ali oni nisu pravi izvor ove bolesti. Na čovjeka može prijeći tako da životinja ugrize ili ogrebe čovjeka, ili ako čovjek prilikom manipuliranja s bolesnom ili uginulom životinjom dođe u kontakt s njezinim izlučevinama putem oštećene kože i sluznice”, rekao je Kaić.

Simptomi i liječenje

Kaić kao najčešće simptome navodi slabost, povišenu tjelesnu temperaturu, iscrpljenost, bolove u mišićima, bolove u leđima.

“Nakon nekoliko dana se javlja osip koji je sličan osipu kod vodenih kozica”, dodao je.

Ističe da lijekova specifičnih za tu bolest nema, kao niti za većinu virusnih bolesti.

“Liječi se simptomatski. Što se tiče cjepiva, 70-ih i 80-ih godina su provedena istraživanja koja su pokazala da cjepiva protiv velikih boginja u velikoj mjeri štite i protiv majmunskih boginja. Međutim, već 45, 50 godina se ne koristi to cjepivo, a i ne zna se koliko dugo ono štiti. Mislim da ljudi koji su cijepljeni prije 45, 50 godina više nemaju zaštitu”, rekao je Kaić.

Otkrio je da je smrtnost u epidemijama u Africi znala biti i do 10 posto, ali inače nije toliko visoka.

Upitan trebamo li se brinuti, Kaić odgovara:

“Moguće je da netko unese u Hrvatsku, ali šansa da se to krene širiti u nekoj velikoj mjeri je minimalna.”