Aleksandar je muškarac u svojim četrdesetim godinama, radi u medijskoj branši i živi u Berlinu. Prije pandemije koronavirusa kokain je uzimao otprilike dvaput tjedno, a sad – priznaje u razgovoru za Deutsche Welle – najmanje četiri puta tjedno. Priznaje i da mu svake večeri, iako je to zbog lockdowna zabranjeno, u posjet dolazi više prijatelja. “Ljudima je strašno dosadno”, govori i objašnjava da kad je ljudima dosadno – uzimaju ‘sredstva za zabavu’.

Još uvijek nema službenih podataka o tome kako se promijenila konzumacija droga u vrijeme pandemije, piše DW. S obzirom na ograničene kontakte, zatvorene granice i puste zračne luke, stručnjaci su u početku izračunali da će trgovina drogom stati, a samim time i smanjiti se konzumacija nedopuštenih supstanci.

Aleksandar dalje objašnjava da manjak droge na tržištu nikako nije problem – dovoljan je jedan poziv i za najviše 45 minuta ‘kokain-taksi’ je pred njegovim vratima. Cijene su, dodaje, također ostale stabilne. To potvrđuje i Rene Matschke, čiji je posao pobrinuti se da ‘kokain-taksiji’ naiđu na probleme pri opskrbi. On je, naime, šef Carinskog ureda u Hamburgu, a pokriva teritorij luke.

“Glavna ulazna vrata za kokain su luke”, objašnjava Matschke. U hamburšku luku dnevno dolazi više od 23 tisuće kontejnera. Matschkovi uposlenici drže na oku one koji su posebno sumnjivi, a to su kontejneri koji dolaze iz Južne Amerike, koji iza sebe imaju jednu određenu rutu i koji su u vlasništvu sumnjivih tvrtki.

Hamburški carinici pronalaze sve više kokaina, ponekad upakiranog u sportske torbe, ponekad skrivenog između vreća riže ili hrane za životinje. Matschke ističe da količine koje pronalaze nikad nisu bile veće.

“Posljednje dvije godine smo dosezali do deset tona. U godinama prije toga smo zapljenjivali tri ili pet tona godišnje u cijeloj Njemačkoj”, ističe. Prošlog tjedna došlo je do rekordne zapljene u Europi. Radi se o 16 tona kokaina, koji je bio skriven u limenkama u kojima je trebala biti masa za popravak zidova.

Direktor Organizacije InSight Crime Jeremy McDermott izjavio je da je Europa trenutno najatraktivnije tržište za kriminalne bande. “Cijene u Europi su jednostavno puno veće i rizici su puno manji nego u Južnoj i Sjevernoj Americi”, rekao je i dodao da je zbog milijardi koje SAD svake godine daju za borbu protiv droga orijentacija prema Europi jednostavno bila ‘razumna poslovna odluka’.

Trenutno je najomiljenija ruta ona iz Kolumbije u brazilske luke, a do tad je kokain već prošao kroz ruke četiri-pet posrednika. Tamo je potrebna druga banda koja se brine za to da sve završi u pravim kontejnerima za Europu. Za to, ističe McDermott, vjerojatno moraju biti podmićeni radnici u luci i carinici. Danas su, dodaje, u cijeli posao uključene različite kriminalne grupe iz različitih zemalja. Kad kontejneri stignu u Europu, tu ih prima druga posada i odvozi ih u privremeno skladište. Glavna mjesta za pretovar, otkriva, luke su Rotterdam i Antwerpen. U privremenom skladištu, kako dalje navodi, roba bude podijeljena. “Jedna pošiljka često ima brojne vlasnike i brojne različite kupce“, kaže McDermott i dodaje da oni preuzimaju robu i transportiraju dalje kroz Europu.

Tako droge nalaze svoj put do dilera na malo i kupaca poput Aleksandra u Berlinu, s početka teksta.

Europska agencija za promatranje trgovine i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u Lisabonu procjenjuje da je ukupno 12 milijuna Europljana barem jednom uzelo kokain. Laurent Laniel iz EMCDDA govori o tome da je konzumiranje kokaina u Europi posljednjih godina u porastu. Ističe da će posljedica biti – više korupcije i više nasilja. Već sada dolazi do podmićivanja zaposlenika u lukama i, kako navodi, postoji sve više naznaka o slučajevima korupcije u istražnim organima i u pravosudnom sustavu.

Europa, dodaje, još uvijek nije na razini Južne Amerike. No moglo bi biti, kako kaže, da pojedinci u upravi i politici u Europi već sada profitiraju od trgovine kokainom. Ističe da što je više kokaina u Europi, to je u igri više novaca, a samim time i veća spremnost bandi na nasilje. Navodi da su pronašli komoru za mučenje u preuređenom kontejneru u Nizozemskoj kao primjer za to koliko brutalno organizirani kriminal u Europi u međuvremenu djeluje.

Rene Matschke iz hamburške Carine ističe da prilikom pretresa pronalaze sve više oružja, a policijski i carinski službenici dobivaju sve više prijetnji.

Kako ovome stati na kraj? Jeremy McDermott poručuje da Njemačka mora surađivati sa svojim europskim partnerima, sa SAD-om i s prijateljskim državama u Latinskoj Americi. Mora se, dodaje, jačati civilno društvo, proizvođačima kokaina ponuditi legalne alternative. “Ako se pokuša ugušiti trgovinu drogom tako što će se samo pregledati kontejneri u Hamburgu onda se neće postići veliki učinak“, kaže.