Srbija, Rusija i Kina suodgovorne su za zločine počinjene u Mjanmaru jer naoružavaju tamošnju vojsku koja je prije više od godinu dana državnim udarom došla na vlasti i otad provodi sustavnu represiju, zaključio je u četvrtak Europski parlament zatraživši dodatne sankcije za tu zemlju.

EP je na plenarnoj sjednici u četvrtak usvojio Rezoluciju o Mjanmaru sa 646 glasova za, 1 protiv i 20 suzdržanih. Njome se od EU-a traži uvođenje dodatnih sankcija s ciljem vraćanja na vlast demokratski izabrane vlasti, koju je 1. veljače 2021. godine svrgnula mjanmarska vojska.

U rezoluciji se oštro osuđuje Srbiju, Rusiju i Kinu koje isporučuju oružje vojnoj hunti, što ih čini odgovornima za zločine počinjene tim oružjem, kako stoji u tekstu rezolucije.

„Oni destabiliziraju zemlju koja se nada da će imati demokratsku budućnost“, rekla je Svenja Hahn, njemačka zastupnica iz redova socijalista i jedna od autora rezolucije.

U raspravi je naglašeno da se u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu ne smiju zaboraviti patnje ljudi u Mjanmaru.

„Ukrajinska kriza ne znači da smo potpuno zaboravili na akutno trpljenje i patnje ljudi u Mjanmaru“, rekla je Vera Jourova, povjerenica Europske komisije za vrijednosti i transparentnost i podsjetila da su dosad usvojena četiri kruga sankcija EU-a  za Mjanmar zbog vojnog udara i naknadne represije.

Vojska je nakon državnog udara uhitila predsjednika Wina Mytina i državnu vijećnicu Aung San Suu Kyi i proglasila izvanredno stanje u zemlji. Glavni zapovjednik vojne hunte Min Aung Hlaing imenovao je u kolovozu 2021. samoga sebe predsjednikom vlade i produžio izvanredno stanje do kolovoza 2023.

„Procjenjuje se da je barem 1500 ljudi umrlo i da je 11.000 ljudi uhićeno otkako je vojska preuzela vlast. Tražimo da se izabrana vlada ponovno vrati na vlast“, poručio je jedan od autora rezolucije Sean Kelly, irski zastupnik iz redova pučana.

Finska zastupnica zelenih koja također stoji iza rezolucije Heidi Hautala rekla je da je na popis sankcioniranih potrebno dodati i Državno administrativno vijeće kao entitet koji upravlja Mjanmarom, a ne samo osobe.

“Vrlo je važno naglasiti europskim poduzećima da se ona ne bi trebala uplitati ni u kakvo poslovanje s Mjanmarom, gdje to ide u interesu vojne vlasti”, rekla je Hautala.