Zemlje zapadnog Balkana moraju iskoristiti geopolitički trenutak otvorenosti Europske unije prema proširenju kako bi se približile članstvu, poručili su zastupnici u Europskom parlamentu u raspravi o sastanku na vrhu EU-a i zemalja te regije, ali i upozorili da je potrebno da se te zemlje usklade s vrijednostima EU-a.

Predstavnici šest zemalja zapadnog Balkana, kandidatkinja za članstvo u EU-u, u srijedu se u Bruxellesu sastaju s vodstvom Europske unije na sastanku na vrhu. Teme susreta koji će rezultirati deklaracijom bit će jačanje suradnje kroz europski plan rasta, produbljivanje političke suradnje, izgradnja ekonomskih temelja za budućnost te suradnja u borbi protiv ilegalnih migracija, korupcije i organiziranog kriminala, stoji na stranicama Vijeća EU-a.

Eurozastupnici su isti dan na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljali o svojim očekivanjima od tog skupa, no bez predstavnika Europske komisije ili članova Vijeća na toj debati, što je dio njih kritizirao.

Hrvatski zastupnik iz redova pučana Davor Ivo Stier (HDZ/EPP) naglasio je značajnu geopolitičku važnost proširenja Unije na jugoistok Europe

KAOS U NOVOM SADU Napadnuti studenti, aktivirana eksplozivna naprava

„Kao što smo smionom strateškom odlukom odgovorili na rusku agresiju na Ukrajinu, dajući status kandidata Ukrajini, Moldaviji i Gruziji, isto strateško razmišljanje treba nas voditi u pristupu prema zapadnom Balkanu”, rekao je.

Stier, kao i ostali hrvatski zastupnici, smatra da proširenje mora biti temeljeno na individualnim zaslugama kandidatkinja, no da se ne smiju zanemariti i „šire geopolitičke implikacije”.

One moraju iskoristiti priliku oživljenog procesa proširenja, ubrzati reforme, poboljšati međusobne odnose, poštovati vladavinu prava i uskladiti se s europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, nastavio je Stier, ali dodao i da EU mora tim zemljama pružiti prednosti članstva i prije same integracije, primjerice kroz sredstva iz plana rasta ili ukidanjem roaminga u tim državama.

Hrvatski zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula rekao je da je „proširenje ponovno mainstream”, no da europskom kredibilitetu štete nedostatak konzistentnosti i partikularni interesi dijela članica.

“Možemo vratiti povjerenje u EU samo adresirajući glavne izazove – vladavinu prava, pravosuđe, raširenu korupciju, slobodu medija i demokratske standarde”, rekao je Picula koji je u listopadu imenovan izvjestiteljem EP-a za Srbiju.

On smatra kako su investicije i infrastrukturni projekti dobrodošli, no da ciljevi EU-a za tu regiju ne smiju biti samo ekonomska konvergencija i zajedničko tržište, nego i jačanje demokratskih vrijednosti u regiji.

KOPAT ĆE Srbija nastavlja s rudarenjem litija i bora, mogući novi masovni prosvjedi

Povoljan trenutak za širenje

Zastupnica pučana Željana Zovko (HDZ) rekla je da „jedna zemlja sa zapadnog Balkana mora pristupiti EU-u” tijekom ovog mandata europskih institucija.

„Koja je to zemlja, ostaje na liderima da odluče sami svojim zalaganjem i reformskim procesima”, kazala je hrvatska zastupnica i pozvala na „pozitivnu utrku” čelnika šest zemalja.

Naglasila je da je za Hrvatsku „najinteresantnija” Bosna i Hercegovina, zemlja koja „nažalost trpi u svojim reformama” zbog unutarnjeg uređenja te nametnutih odluka nakon Daytonskog sporazuma.

Govorila je o preglasavanju Hrvata bošnjačkim glasovima u „ključnom zakonu za njihovu energetsku sigurnost”, onom o južnoj plinskoj interkonekciji, kritizirajući bošnjačku stranu i da blokira reformsku agendu ključnu za oslobađanje milijardu eura europskih sredstava koja bi unaprijedila živote građana BiH.

„Ovo je vrijeme koje povijest neće oprostiti onima koji propuštaju prilike”, zaključila je.

Na iskorištavanja trenutka pozvao je i zastupnik Zelenih Gordan Bosanac.

„Pritisnite donositelje odluka u vašim zemljama da isporuče reforme, jer bez obzira na trenutak, neće se gledati kroz prste”, rekao je.

Bosanac je naglasio da EU treba stati i sa svojim greškama, poput „nekontrolirane gladi za litijem” koja je dovela do otpora dijela građana prema EU-u. Zastupnik zelenih zaključio je svoj govor iskazivanjem podrške studentima u Srbiji koji blokiraju fakultete prosvjedujući protiv reakcije vlasti na smrtonosno urušavanje nadstrešnice u Novom Sadu.

Oni su „velika inspiracija za europski put”, rekao je.

Zastupnik pučana Tomislav Sokol rekao je da je najveća prepreka proširenju i dalje „srpska hegemonistička politika” čije su posljedice posebno dramatične u Crnoj Gori u kojoj je utjecaj Beograda, „jednog od ruskih saveznika”, sve snažniji.

Sokol smatra ključnim da EU pošalje poruku vladi i vladajućoj većini u Podgorici da su važna dijela, a ne riječi, jer je njihovo djelovanje često u suprotnosti s europskim vrijednostima, poput pogoršavanja odnosa s Hrvatskom ili kontroverznog zakona o državljanstvu.

Njegov stranački kolega Karlo Ressler prostor zapadnog Balkana prozvao je i područjem golemog neiskorištenog potencijala. Istaknuo je da je EU daleko najveći gospodarski partner tih šest zemalja te da je zbog toga važna brža gospodarska i energetska integracija, no da je od toga važnije „jasno civilizacijsko opredjeljenje prema Europi i zapadu, što nažalost nije uvijek slučaj”.

„Plan rasta dao je novi momentum proširenju, ali proces mora biti čvrsto i dalje utemeljen na jasnim europskim pravilima i civilizacijskom opredjeljenju prema Europi”, zaključio je.

Poslije hrvatskih zastupnika na raspravi su, očekivano, najaktivniji bili predstavnici Slovenije. Vladimir Prebilič, član Zelenih, također je govorio o tragediji u Novom Sadu i prosvjedima koji su uslijedili.

Poručio je da odgovorni za te smrti moraju biti privedeni pravdi, pa govorio o upozorenjima Amnesty Internationala o uhićenim aktivistima i špijunaži građana putem sustava Pegasus.

„Kao zemlja kandidat Srbija se mora uskladiti s našim principima demokracije i vladavine prava i zaustaviti ilegalno korištenje takvih instrumenata”, rekao je.

Pučanin Matej Tonin izrazio je zabrinutost jer u dijelu članica EU-a postoji nedovoljna podrška proširenju. Ukazao je na posljednje istraživanje Eurobarometra iz 2024. koje je pokazalo da od 23 članice, u kojima je anketa provedena,  u njih četiri stanovnici nisu skloni proširenju – Austriji, Francuskoj, Njemačkoj i Belgiji.

„Moramo objasniti građanima da je proširenje dobro za sve članice”, naglasio je.

Bivši slovenski premijer, sada zastupnik liberala Marjan Šarec, čestitao je Crnoj Gori na nedavnom zatvaranju triju poglavlja u pregovorima, što je predstavio „velikim uspjehom”.

No Šarec smatra da zemlje zapadnog Balkana čekaju predugo na članstvo i da Europa „čini premalo za tu regiju”.

„U prošlom sazivu nismo išli dovoljno daleko, a požalit ćemo ako se savez ne proširi u ovom mandatu”, naglasio je, pa pozvao da EU „učini sve” da pomogne onima koji predvode u integraciji, a političare te regije da „izbjegavaju sijanje razdora”.