Povodom tradicionalnog obilježavanja Europskog tjedna, u energetskom centru Bračak održan je sastanak regionalnih energetskih agencija Hrvatske i Slovenije, a glavna tema razgovora bilo je financiranje energetski učinkovitih projekata i definiranje programskih prioriteta EU programa.

Tako su se Danu otvorenih vrata EU projekata, koji organizira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije uz podršku Europske komisije, priključile tri hrvatske i pet slovenskih energetskih agencija pod vodstvom REGEA-e (Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske).

Hrvatske i slovenske energetske agencije kroz proteklo su razdoblje razvile suradnju na desecima EU projekata, a na mnogima od njih sudjeluju kao koordinatori, no ključni preduvjet za jačanje ove suradnje je kreiranje “prekogranične investicijske platforme”.

To znači da je potrebno definirati zajedničke potrebe i ugraditi ih u prioritete energetske politike obje države. Budući zajednički projekti agencija obuhvatit će agregiranje investicija u energetsku obnovu zgrada, posebno socijalnih stanova, te objedinjenu nabavu električnih vozila i izgradnju strukture elekromobilnosti.

“Suradnja slovenskih i hrvatskih energetskih agencija odličan je primjer kako struka stvara dobre odnose i pokreće značajne investicijske projekte na dobrobit obje države,“ istaknuo je ravnatelj REGEA-e, dr.sc. Julije Domac.

“Na koji način financirati energetske investicijske projekte koji su od javnog značaja, ključni je izazov pred energetskim agencijama diljem Europe. Kao jedan od najučinkovitijih modela pojavljuje se model javno-privatnog partnerstva koji se optimalno može koristiti u kombinaciji s EU fondovima. Javno – privatni model jedini je model koji se ne računa kao opterećenje državnog proračuna, a uz to što se ne opterećuje državni proračun dobiva se najbolja usluga. Kombiniranje EU fondova i JPP-a potiču Europska komisija i Europska investicijska banka, ali i ostali subjekti organizacije i financiranja javnih infrastrukturnih projekata. Razlozi su logični: sudjelovanjem privatnog sektora u izgradnji, održavanju i financiranju javnih projekata povećava se kvaliteta javne usluge, smanjuju ukupni životni troškovi projekta, dugoročno se čuva vrijednost i kvaliteta javnih građevina, javne se investicije isporučuju unutar planiranog budžeta i roka, povećava se vrijednost za novac poreznih obveznika i krajnjih korisnika, smanjuje pritisak na tekući javni proračun te omogućava povećanje javnih investicija uz istovremeno relativno smanjenje javnog duga.

Na sastanku je zaključeno da će se pokrenuti zajednička inicijativa redefiniranja prioriteta programa prekogranične suradnje na razini EU o čemu će se agencije uz pisma potpore svojih županija, gradova i općina obratiti EU komisiji i nadležnim ministarstvima za EU fondove.

Energetska obnova zgrada i općenito energetska učinkovitost jedan je od najviših prioriteta EU, zaključeno je na sastanku, ali se to ne odražava dovoljno u programima prekogranične suradnje. Zajedničkim akcijama hrvatskih i slovenskih energetskih agencija namjerava se potaknuti promjena u nacionalnim energetskim politikama i omogućiti financiranje projekata”, piše u objavi za javnost.