Istarska regionalna energetska agencija nedavno je dovršila studiju „Planiranje razvoja uključive vjetroelektrane na moru za područje Istarske županije“ u kojoj se načelno predviđaju tri lokacije – u teritorijalnom moru na sjevernom Jadranu te dvije u Isključivom gospodarskom području. No zakonskih pretpostavki za gradnju takve elektrane još nema, a zanimljivo je da se u studiji navode i mogući turistički benefiti. Pučinske vjetroelektrane su monumentalni projekti, po pitanju investicije i snage. Kako navode autori, tipično su veće od 1 gigavata instaliranog kapaciteta, obuhvaćaju prostor od 400 četvornih kilometara i više, a stoje vrtoglavih od dvije milijarde eura naviše.

Iako je cijela priča tek u početku i sve je još u fazi studije, o čemu se točno radi te može li se uopće očekivati gradnja vjetroelektrana na moru, pokušali smo doznati od župana Istarske županije Borisa Miletića. On kaže kako danas svjedočimo sve izraženijim negativnim posljedicama klimatskih promjena jer nam dolazi na naplatu čovjekov način života i postupanja prema prirodnim resursima kroz proteklih dvjestotinjak godina. Stoga je i pitanje povećanja udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji kao i smanjenja korištenja fosilnih goriva koja su štetne i za ljude, ali i za naš okoliš, od izuzetne važnosti.

“Time sam se počeo aktivno baviti kada sam postao županom, sa svojim zamjenikom Tulijom Demetlikom. Zelene politike su jedan od naših prioriteta u Istarskoj županiji koja želi biti energetski samodostatna te slijediti zelene direktive EU-a, što znači napustiti sva fosilna goriva do 2050. te se umjesto toga okrenuti iskorištavanju tehnološki naprednih i ekonomski isplativih oblika obnovljivih izvora energije, kao što su fotonaponske ćelije ili toplinska energija mora. Upravo zato se Istarska županija okrenula zelenoj tranziciji i prelasku na obnovljive izvore energije kako bi Istra postala energetski samoodrživa”, rekao je za Megawatt Boris Miletić.

Župan Istarske županije Boris Miletić kaže da je projekt vjetroelektrana dokaz da je Istra krenula putem zelene tranzicije. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

On je otkrio i da Istarska županija prvenstveno kroz djelovanje svoje energetske agencije IRENA-e već niz godina provodi projekte s ciljem određivanja županijskih potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kako toplinske tako i električne. Tako su se, među ostalim, od 2017. do 2020. istraživali potencijali za proizvodnju električne energije iz plavih izvora, a među njima i odobalnog vjetra. Međutim, svi ti izvori ocijenjeni su kao neadekvatni zbog nedostatka pogodnih prirodnih uvjeta i financijskih razloga.

“Dugo je vladao stav da je jedini adekvatan izvor za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području Istarske županije solarna energija. Pritom, Istarska županija izradom svog prostornog plana planira osigurati uvjete za izgradnju 400 MW solarnih elektrana. Ipak, navedeni proizvodni kapacitet od 400 MW ne može adekvatno zamijeniti niti Blok B TE Plomin, jer se navedenim solarnim elektranama može osigurati proizvodnja tek 20-ak posto električne energije koja se godišnje troši u Istarskoj županiji”, kaže istarski župan.

Miletić napominje i da dodatni problem predstavlja i to što je veći dio proizvodnje iz ovog izvora koncentriran u nekoliko ljetnih mjeseci. Radi toga bilo je potrebno identificirati dodatne izvore koji bi bili adekvatna nadopuna, ali i alternativa solarnoj energiji. S obzirom na razvoj tehnologije, ali i trendove na tržištu energije, koji su rezultirali financijskom opravdanošću korištenja manjih brzina vjetra, prirodni uvjeti sjevernog Jadrana, ranije ocijenjeni kao nezadovoljavajući, postali su adekvatni za novije generacije vjetroagregata.

Tulio Demetlika, zamjenik istarskog župana, zajedno sa županom Borisom Miletićem i agencijom IRENA stao je iza projekta gradnje vjetroelektrana na moru. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Boris Miletić naglašava kako je cijeli projekt vjetroelektrana još u najranijoj fazi u kojoj se tek ispituje adekvatnost uvjeta koje je potrebno imati za izgradnju ovakvog postrojenja, u prvom redu prirodnih i regulatornih. U svakom slučaju, radi se o dugotrajnim projektima koji čak i u uvjetima adekvatnog regulatornog okvira, koji u Hrvatskoj još uvijek ne postoji, najčešće traju više od 10 godina.

“U ovoj fazi, u kojoj, opet zbog nepostojanja regulatornog okvira, zapravo nije moguće formalno započeti projekt, osnovni cilj Istarske županije je definirati smjernice za izgradnju ovakvih elektrana na području sjevernog Jadrana. U prvom redu misli se na elektranu koja bi bila pozicionirana u dijelu teritorijalnog mora koji pripada Istarskoj županiji i za koji ona izrađuje prostorni plan. Upravo izrada ovih smjernica je i bila osnovni cilj inicijative COOPwind koju su Fond za bilateralne odnose EGP i Norveški financijski mehanizam za razdoblje 2014. – 2021. financirali u 100-postotnom iznosu. Inicijativu COOPwind je IRENA u suradnji s partnerima iz Norveške provodila od svibnja 2023. godine do travnja ove godine i zapravo je početak razvoja projekata odobalnih vjetroelektrana na području Istre”, ističe Boris Miletić.

Zbog toga što je cijeli projekt još u ranoj fazi, iz Istarske županije ističu da je teško precizno reći kolika je cijena ovakvog projekta jer na Jadranu oni ne postoje, a samo jedan, i to manji, realiziran je na cijelom Mediteranu u blizini talijanskog Taranta. U ovom trenutku, jedino je moguće koristiti iskustva drugih zemalja, posebice onih na Sjevernom moru gdje cijena izgradnje u prosjeku iznosi oko 5,5 milijardi eura po 1 GW instalirane snage. Ipak, treba uzeti u obzir razlike u prirodnim uvjetima, dobavnim lancima, osposobljenosti i dostupnosti lokalnih proizvođača opreme, izvođača radova itd. Župan Miletić kaže kako postoje brojni modeli financiranja ovakvih projekata, ali i ističe da bi bilo poželjno osigurati model koji je u što većoj mjeri otvoren regionalnim investitorima, što je svakako i jedan od čimbenika koji bi mogao osigurati veću prihvatljivost za regionalne dionike.

Cijeli projekt vjetroelektrana još je u najranijoj fazi u kojoj se tek ispituje adekvatnost uvjeta koje je potrebno imati za izgradnju ovakvog postrojenja

Kada je u pitanju elektroenergetski sustav, Istarska županija dugo je osiguravala energetsku neovisnost korištenjem fosilnih izvora energije i to kamenog ugljena u dva bloka termoelektrane Plomin. Blok A izgrađen davne 1970. i snage 125 MW nije u funkciji od 2017., tako da je aktivan isključivo blok B nominalne snage 217 MW. Ideja povećanja proizvodnog kapaciteta kroz zamjenu bloka A blokom C (500 MW), godinama je napuštena. Trenutačno funkcionalni Blok B u proizvodnji energije jedva zadovoljava trenutačne godišnje potrebe za električnom energijom na području Istarske županije od približno 1,4 TWh, a potrebno je napomenuti da je evidentan trend godišnjeg rasta potrošnje električne energije u toj županiji.

“Prvenstvena strateška odrednica Istarske županije s ciljem zamjene fosilnih goriva je ubrzana solarizacija poluotoka. Potreba tog postupka posebno je naglašena najavom zatvaranja bloka B termoelektrane Plomin 2033. godine. Ipak, obnovljive izvore, uz sve prednosti koje donose, karakteriziraju i neki nedostatci, a u prvom redu to je njihova interminentnost. Upravo stoga potrebno je planirati sustav koji koristi veći broj različitih obnovljivih izvora po mogućnosti u što većoj mjeri kompatibilnih po svojoj naravi. Vjetar je stoga dobra alternativa i nadopuna solarnoj energiji jer omogućava proizvodnju električne energije i u uvjetima neadekvatne osunčanosti, a pogotovo noću. Kako bi se u još većoj mjeri osigurala stabilnost sustava i energetska neovisnost, potrebno je paralelno planirati i graditi različite kapacitete za skladištenje električne energije. Ovo je posebno bitno kad se uzme u obzir to da se, u zbroju sunčane energije i energije vjetra, planira instalirani kapacitet od 900 MW jer ova brojka značajno prelazi trenutačna vršna opterećenja mreže u Istarskoj županiji”, rekao je za Megawatt Boris Miletić i dodao kako su spomenute smjernice predstavljene javnosti tijekom Dana zelene i plave energetske tranzicije Istarske županije, koji su održani u travnju ove godine.

Predstavljanje smjernica izazvalo je velik interes javnosti. Najzainteresiranije za razvoj projekta su domaće tvrtke koje su iskazale interes za prilagodbom kako bi spremno mogle popratiti razvoj projekta i biti uključene od početka kroz sve faze razvoja elektrane. Smjernice se baziraju na zaključcima tematskih radionica u koje su bili uključeni stručnjaci s područja zaštite okoliša, ribarstva, prostornog planiranja i gospodarstva. One predlažu zahtjeve koje je potrebno postaviti prema investitoru s ciljem osiguranja lokalno prihvatljivog rješenja vjetroelektrana. Među ostalima, smjernice predlažu da se kao jedan od kriterija dodjele koncesije ili natječaja za izgradnju vjetroelektrana u obzir uzmu i kvalitativni kriteriji poput dodatnih izdvajanja investitora za obrazovanje, znanost i slično, postavljanje zahtjeva investitoru za zapošljavanje lokalne radne snage i ugradnju komponenti i opreme domaće proizvodnje u svim fazama razvoja elektrane, planiranje uključivanja lokalne zajednice u vlasničku strukturu i drugo.

Cijenu projekta u ovom trenutku je teško procijeniti jer na Jadranu ovakvi projekti ne postoje, dok na Sjevernom moru cijena izgradnje iznosi oko 5,5 mlrd. eura po 1 GW

Naravno da i ovakav projekt ima određeni utjecaj na okoliš, u ovom slučaju na podmorje i zračni prostor na lokalitetu. Baš zato iz Istarske županije napominju kako je potrebno osigurati da negativni utjecaj bude što manji, što je zadatak provedbe studija utjecaja na okoliš u kasnijim fazama.

“Pozitivna stvar kod odobalnih vjetroelektrana je što, za razliku od velikog broja alternativnih rješenja, mogu imati i neto pozitivan utjecaj na okoliš. Misli se prvenstveno na utjecaj koji mogu imati na podmorje, ali kako bi se osiguralo da to uistinu bude tako, potrebno je postupku planiranja elektrane pristupiti s tim ciljem. Osiguravanje ovakvog rješenja jedna je od preporuka ranije navedenih smjernica, a daljnje će se dodatno razrađivati u narednim projektima, među njima i u netom započetom projektu BEYOND koji provodi IRENA”, poručio je Miletić i naglasio kako su neke studije koje su provedene u drugim državama koje imaju značajna iskustva s odobalnim vjetroelektranama, pokazale da odobalne vjetroelektrane nemaju negativan utjecaj na turizam.

Naime, ova postrojenja trebaju biti pozicionirana dovoljno daleko od obale da se osigura da nemaju ili da imaju minimalnu vidljivost na kopnu. Radi se o udaljenostima koje anuliraju i bilo kakav negativan utjecaj buke kao jedne od glavnih negativnih karakteristika kopnenih vjetroelektrana. S druge strane, moguće je zamisliti i pozitivne efekte ovakvih instalacija. Naime, u drugim državama one su česte točke turističkih ruta, na tim područjima moguće je organizirati aktivnosti vezane za sportski ribolov, ronjenje i slično.

Istarska županija dugo je osiguravala energetsku neovisnost korištenjem fosilnih izvora energije i to kamenog ugljena u dva bloka TE Plomin. FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

“Trenutačno se raspravlja da bi vjetroelektrane imale instalirani kapacitet od 500 MW. Ograničavajući faktor u planiranju kapaciteta je i mogućnost prihvata kopnene infrastrukture, odnosno prijenosne mreže. U svakom slučaju, ona je trenutačno neadekvatna čak i za navedenih 500 MW te je potrebno raditi na njenu unapređenju i to prvenstveno kroz uvođenje 400 kV dalekovoda u Istarsku županiju, što je u ingerenciji HEP-a. O godišnjoj proizvodnji energije je u ovom trenutku nezahvalno govoriti jer je za određivanje potrebno provesti sveobuhvatnu kampanju mjerenja karakteristika vjetra na predmetnoj lokaciji”, otkrio je Boris Miletić i dodao kako je jedan od strateških ciljeva Istarske županije postati CO2 neutralna regija.

Kako bi se to osiguralo, jedan od ključnih, ali i najkompleksnijih zadataka za Istarsku županiju će biti transformacija elektroenergetskog sustava u smjeru sustava utemeljenog na obnovljivim izvorima energije. Općenito, primjetna je tendencija prelaska na električnu energiju kao osnovni izvor energije, kako u prometu tako i u toplinarstvu. Zbog toga nije dovoljno osigurati isključivo prijelaz na obnovljive izvore u granicama postojećih proizvodnih i ostalih infrastrukturnih kapaciteta, već je radi evidentiranog i budućeg rasta potrošnje električne energije potrebno planirati povećanje.

“Istarska županija snažno podupire procese zelene tranzicije i ovakvi projekti definitivno na to ukazuju. U sklopu daljnje elektrifikacije društva, Županija radi i na poticanju transformacije prometa i to u prvom redu kroz poticanje zelene mobilnosti, a napose elektromobilnosti. U skladu s navedenim, izmjenama prostornog plana predviđa se i poticanje izgradnje infrastrukture, u prvom redu većih punionica za električne automobile. Jednako tako, planira se i skladištenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora s ciljem osiguranja veće stabilnosti sustava. Aktivno se, pa tako i na razini prostornog planiranja, razmatraju i opcije razvoja sustava proizvodnje, skladištenja i korištenja vodika kao goriva budućnosti. Županija ulaže značajna sredstva i u projekte energetske obnove svojih zgrada, posebno u sustavima školstva i zdravstva. Intenzivirana je i ugradnja solarnih elektrana na krovove. Upravo nedavno kroz projekt Dobra energija SEET na krovove četiriju županijskih škola ugrađene su elektrane ukupne snage približno 200 kW, a taj proces nastavlja se i ubrzava u narednom razdoblju. IRENA je uz provedbu postojećih ove godine počela i provedbu osam projekata s različitim temama vezanim za energetsku tranziciju, od kojih se posebno ističu tri projekta vezana za formiranje energetskih zajednica, ali i projekt BEYOND kojim se nastavlja planiranje korištenja energije odobalnog vjetra u Istri”, zaključio je Miletić.