Šest hrvatskih tvrtki iza kojih stoji privatni kapital razvija projekt izgradnje kombi generacijske plinske elektrane Peruća i reverzibilne hidroelektrane RHE Vrdovo kojim bi se cijeloj Dalmaciji do 2022. osigurala energetska neovisnost

Podalje od aktualnih političkih previranja, u tišini i daleko od očiju javnosti, šest hrvatskih tvrtki razvija projekt izgradnje kombi kogeneracijske plinske elektrane Peruća i reverzibilne hidroelektrane RHE Vrdovo vrijedan oko milijardu eura, a koji bi, kada 2022. u potpunosti bude dovršen, južnom dijelu zemlje trebao osigurati dovoljne količine energije i potrebnu energetsku stabilnost i sigurnost. Projekt iza kojega stoji privatni kapital, simbolično nazvan Vis Viva ili Živa sila, u vlasništvu je zagrebačkih projektnih tvrtki MCC i Vrdovo reverzibilne elektrane, a uz dvije spomenute elektrane uključivat će i spojni plinovod Dugopolje-Peruća te dalekovod Peruća-Konjsko s rasklopištem u TS Hrvace. U okviru projekta računa se i na veliki potencijal izgradnje sunčanih i vjetroelektrana u neposrednom okruženju. Projekt računa i na veliki potencijal izgradnje sunčanih i vjetroelektrana u neposrednom okruženju.

U sklopu projekta gradit će se kombi kogeneracijska plinska elektrana Peruća snage 450 megavata (MW) električne energije i 50 MW toplinske energije koja se planira iskoristiti za zagrijavanje objekata u okolici elektrana, ali i plastenika za uzgoj voća, povrća i cvijeća koji se također planiraju podignuti u neposrednoj blizini. Reverzibilna hidroelektrana Vrdovo snage 2 x 270 MW u turbinskom režimu (2 x 245 MW u crpnom režimu) vodom će se napajati iz jezera Peruća, koje će se zasebnim cjevovodima transportirati do novog akumulacijskog bazena Ravno Vrdovo, smještenog na visinskoj razlici od 600 metara u odnosu na površinu jezera Peruća. Punit će se uz pomoć crpki vodom iz jezera Peruća u danima vikenda, a u radnim danima akumulirana voda bit će cjevovodima puštana na turbine smještene ispod bazena. Bazen je ujedno i svojevrsni sustav skladištenja izvora energije. Kompletan sustav cijevi za punjenje i pražnjenje bazena i turbina za proizvodnju električne energije bit će ukopan u tlo. U okviru projekta, osim dvaju postrojenja za proizvodnju električne energije, izgradit će se i zasebno elektroenergetsko rasklopno postrojenje napona 400 kilovolti na koje će se priključiti buduće elektrane te 400-kilovoltni dalekovod dužine 25 kilometara koji će rasklopište na Perući spojiti s rasklopnim postrojenjem u Hrvacama kod Sinja (Rasklopno postrojenje Konjsko). Tim dalekovodom će u elektroenergetski sustav Hrvatske godišnje ulaziti dodatnih 1000 MW električne energije proizvedene u dvije spomenute elektrane, što je i ključni trenutak posebno važan za hrvatski energetski sustav jer će dva buduća energetska objekta osiguravati stabilne izvore energije. Za opskrbu kogeneracijske plinske elektrane izgradit će se i spojni plinovod na postojeći magistralni plinovod Bosiljevo – Sinj koji će garantirati stalnu opskrbu potrebnim energentom. Jedna od posebnosti i zanimljivosti ovoga projekta jest i predviđena mogućnost da se plin kao energent u jednoj od narednih faza obogaćuje vodikom dobivenim elektrolizom od viška energije. Tako proizvedeni vodik pohranjuje se i naknadno dodaje prirodnom plinu u procesu izgaranja na plinskoj turbini, čime se smanjuje potrošnja plina i ostvaruju uštede u proizvodnji električne energije.

Direktor tvrtke MCC, jednog od nositelja projekta, Zoran Burić napominje da su s projektom od početka upoznate sve nadležne državne institucije, a imaju i podršku Hrvatske elektroprivrede. HEP je od početka upoznat s projektom i dao je suglasnost za njegovo uključivanje u prostorne planove energetskih objekata u Hrvatskoj, a Burić dodaje i da je HEP pozvan da, ako su zainteresirani, sudjeluju u projektu kao jedan od mogućih partnera. Suradnja je uspostavljena i s glavnim operatorom plinskog sustava Plinacrom, koji je iznimno zainteresiran za izgradnju buduće plinske elektrane koja će kao stabilni potrošač u prosjeku trošiti između 0,3 do 0,5 milijardi kubičnih metara plina na godinu. Također kaže da projekt Vis Viva ima punu podršku i brojnih državnih agencija i tvrtki. “Podržao nas je i Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), čiji je osnovni zadatak priprema dokumentacije za energetske projekte od strateške važnosti za Hrvatsku, a mi prema gotovo svim elementima zadovoljavamo uvjete da budemo strateški projekt. Jedino što nam u ovoj fazi nedostaje da bismo doista i bili proglašeni strateškim projektom jest zadovoljavanje zakonskog uvjeta prema kojemu moramo imati osiguran iznos financiranja u visini od najmanje 10 posto ukupne investicije. Nažalost, aktualni zakonski propisi ne prepoznaju pojam ‘developera’, odnosno razrađivača projekta u ovoj fazi, no nama je sama podrška CEI-ja značajan plus u razgovorima s budućim partnerima i investitorima”, objašnjava Burić. Dodaje i da podršku projektu daje i Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), koji je spreman prepustiti pravo korištenja državnog zemljišta za buduće objekte. Gotovo polovina zemljišta na kojem će se graditi elektroenergetski objekti u sklopu projekta u državnom je vlasništvu te će s DUUDI-jem nakon ishođenja lokacijske dozvole biti sklopljen ugovor o služnosti zemljišta na rok od 30 godina s naknadnom mogućnošću produženja tog roka, ili pak ugovor o pravu građenja. Prostor budućeg akumulacijskog bazena u udolini Ravno Vrdovo iznad Peruće, površine oko 80 hektara, u većinskom je privatnom vlasništvu, no Burić vjeruje da će taj dio posla vezan uz otkup zemljišta biti odrađen bez većih problema i poteškoća. Posao oko sređivanja zemljišno-knjižnih izvadaka i istovremeno prezentacija projekta pred lokalnom samoupravom i stanovništvom općine Hrvace, na čijem će se teritoriju graditi elektrane, već je započet, a budući da lokalna zajednica podržava projekt, Burić vjeruje da će ponuđenu cijenu otkupa, za koju ističe da je vrlo povoljna,naposljetku prihvatiti i vlasnici zemljišta.

• Dosad je u početnu fazu prikupljanja dozvola i pripremu dokumentacije uloženo nekoliko milijuna eura, a tvrtke MCC i Vrdovo reverzibilne elektrane računaju na potencijalne investitore, pa i na EU

Do ovog trenutka dovršena je pripremna dokumentacija na temelju koje će, prema očekivanjima vlasnika projekta, do kraja ove godine ili početkom sljedeće biti ishođena lokacijska dozvola za buduće elektrane, a paralelno s pripremom “papirnatog” dijela posla, traje i potraga za investitorima koji će uložiti svoj novac u buduće energetske objekte. Do sada je u početnu fazu prikupljanja dozvola i pripremu dokumentacije uloženo nekoliko milijuna eura, a Zoran Burić napominje da nakon dovršenja upravnog postupka i kompletiranja potrebne dokumentacije, u okviru čega se do listopada ove godine nakon provedenih javnih rasprava u Hrvacama i Sinju očekuje zeleno svjetlo Ministarstva zaštite okoliša i prirode za studiju utjecaja na okoliš, a dovršene su studije izvedivosti, stručne i tehničke podloge i pribavljene potrebne dozvole, slijedi i dobivanje lokacijske dozvole te komercijalno i financijsko strukturiranje i razrada glavnog projekta s kojim će se izaći pred zainteresirane investitore. Projekt je razvijen uz stručno znanje i višegodišnje iskustvo djelatnika tvrtki Elektroprojekt Zagreb, Projektni biro Split, Energetskog instituta “Hrvoje Požar” te zagrebačkih tvrtki EnergoControl, Geoprojekt i Geokon.

Burić posebno naglašava da je u čitav projekt od samog početka aktivno bila uključena i lokalna zajednica te da imaju aktivnu podršku Splitsko-dalmatinske županije i općine Hrvace, uz čiju suradnju se i određivala lokacija budućih objekata i čije se mišljenje uvažavalo, budući da je upravo suradnja s lokalnom zajednicom važna za buduće donošenje prostornog plana. “Lokalna zajednica je u našem slučaju bila inicijator izmjena prostornog plana koji će omogućiti realizaciju projekta Vis Viva i izgradnju objekata. Stoga mogu reći da imamo doista dobru suradnju s lokalnom zajednicom koja nas podržava, a i prije samog početka proveli smo ispitivanje javnog mišljenja među stanovništvom na području jezera Peruća i općine Hrvace, kako bismo vidjeli kako ‘dišu’, što znaju o projektu i koje im informacije nedostaju”, zaključio je Burić, dodajući kako je pritom posebna pažnja posvećena poštivanju europskih regulativa. Jedno od pitanja vezanih uz ovaj projekt, a koje je bilo od posebne važnosti upravo za lokalnu zajednicu, jest i otvaranje novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo, kako u samim energetskim objektima, tako i u planiranim plastenicima za uzgoj bilja koji će koristiti toplinsku energiju. Također su, kaže, prilikom određivanja lokacije budućih elektrana i planiranja samih objekata konzultirali i biologe kako bi maksimalno smanjili negativan utjecaj objekata budućih energana na živi svijet, posebno na životinje i njihova staništa, a konačnu riječ o tome dat će i studija utjecaja na okoliš, za koju Burić vjeruje da će biti prihvaćena bez zamjerki.

• HEP je pozvan da sudjeluje u projektu kao jedan od mogućih partnera. Suradnja je uspostavljena i s glavnim operatorom plinskog sustava Plinacrom, koji je zainteresiran za izgradnju buduće plinske elektrane

Početkom lipnja je u općini Hrvace, na čijem će teritoriju biti izgrađene elektrane, održana i prva sjednica stručnog povjerenstva za praćenje izgradnje plinske elektrane, dalekovoda i plinovoda, što je svojevrsni uvod u javnu raspravu o projektu. Stručno povjerenstvo je, prema Burićevim riječima, razgledalo lokaciju, razgovaralo se o detaljima studije utjecaja na okoliš, a nakon njihova očitovanja o dokumentu studije u kolovozu ove godine pokreće se i javna rasprava o sva tri objekta, tijekom koje će lokalna zajednica imati priliku kroz javna izlaganja i prezentacije u općini Hrvace, ali i u obližnjem Sinju, upoznati se sa svim detaljima budućih energetskih objekata te će moći iznijeti svoje primjedbe na projekt. Zasebni postupak i javna rasprava također će paralelno biti pokrenuti i za objekt reverzibilne hidroelektrane Vrdovo. Bude li sve teklo po planu i zacrtanom dinamikom, već iduće, 2017. godine nositelji projekta planiraju na temelju lokacijske dozvole ishoditi i građevinsku dozvolu, potom i raspisati natječaj za izvođače radova i isporučitelje opreme te iste godine započeti s izgradnjom objekata. Dovršetak izgradnje i opremanja kogeneracijske plinske elektrane Peruća planiran je za 2020. godinu, a reverzibilne hidroelektrane Vrdovo 2022. godine. Tvrtke MCC i Vrdovo reverzibilne elektrane kao nositelji projekta računaju na potencijalne investitore kojima će projekt uskoro biti predstavljen, no ne odbacuju i mogućnost financiranja novcem iz Velikog investicijskog plana za Europu, poznatijeg kao Junckerov plan, ili pak iz raspoloživih fondova Europske unije. U svakom slučaju, početak izgradnje oba energetska objekta označit će kraj dugog “sušnog” razdoblja u kojem u Dalmaciji nije izgrađeno ijedno novo postrojenje za proizvodnju električne energije te bi tim projektom jug Hrvatske konačno trebao dobiti trajni i stabilni izvor energije.