Njemačka vlada dugo je ustrajala na tezi da nuklearna energija nema budućnost i da će zatvoriti posljednje elektrane na svom teritoriju. No čini se da bi se to moglo promijeniti nakon što je njemački kancelar Olaf Scholz početkom kolovoza prvi put rekao da bi mogli odgoditi zatvaranje tri preostale nuklearke. Ideja je bila zatvoriti ih u prosincu, a njemačko ministarstvo gospodarstva i okoliša u ožujku preporučilo je da se ne produljuje životni vijek reaktora. Njemački plan za postupno ukidanje nuklearnih elektrana požurila je katastrofa u Fukushimi. Za sada je njemačka vlada naručila testiranje otpornosti na stres za nuklearne elektrane kako bi se utvrdilo može li se životni vijek elektrana sigurno produžiti i hoće li to doista pomoći Njemačkoj u njezinoj neizvjesnoj energetskoj situaciji.

U Njemačkoj je od početka “atomskog doba” bilo izgrađeno četrdesetak nuklearnih elektrana, ali su samo tri atomska reaktora još aktivna: Isar 2 u Bavarskoj, Neckarwestheim 2 u Baden-Württembergu i Emsland u Lingenu u Donjoj Saskoj. Predviđeno je i da oni prekinu s radom koncem ove godine, a trenutno iz njih stiže oko 6% električne energije koja se potroši u ovoj zemlji. No s obzirom na situaciju, sve su glasnije najave kako bi trebalo barem te elektrane ostaviti u pogonu i duže od predviđenog roka pogotovo jer Njemačka ima najbolju namjeru što je moguće prije obustaviti uvoz i plina i nafte iz Rusije, ali to znači da bi već sljedeće zime moglo nedostajati energije.

Zbog toga je sredinom srpnja i najvećim optimistima u Njemačkoj postalo jasno da zemlju u zimskom polugodištu čeka ozbiljna energetska kriza. Zato ne treba čuditi da i tri stranke koje sačinjavaju takozvanu “semafor” koaliciju razmišljaju o produženju rada preostale tri njemačke nuklearne elektrane. Čak je i od prvobitnog kategoričnog odbijanja te mogućnosti kod Zelenih u međuvremenu postalo jedno “možda”. Ta je stranka nastala iz pokreta koji je odbijao korištenje atomske energije, ali je prevelik strah od bijesa građana ako naredne zime u hladnim stanovima još nestane i struje. Najaktivniji u traženju produljenja rada su liberali (FDP) koji zahtjevaju da se rad atomskih postrojenja ne produži samo do jeseni 2021., već do proljeća 2024. te se nadaju da će do tada njemačko gospodarstvo prebroditi odvikavanje od ruskog plina.

Putinov napad na Ukrajinu izazvao je goleme poremećaje na energetskom tržištu, a jedna od država koja je najviše pogođena je upravo Njemačka. FOTO: EPA/PAVEL BEDNYAKOV / KREMLIN POOL / SPUTNIK

Konzervativni demokršćani, koji su na posljednjim izborima izgubili vlast, sada kao oporba zagovaraju nastavak korištenja atomske energije kako bi se spriječile moguće nestašice. Njihov šef Friedrich Merz je u intervjuu za drugi program njemačke televizije ZDF rekao: “Predviđam da ćemo na kraju godine vidjeti produženje vremena rada za atomske elektrane.” Oporbena desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) kao i Slobodni birači, koji su u Bavarskoj koalicijski partneri bavarskih demokršćana (CSU), su još konkretniji te osim produženja rada tri elektrane, žele ponovno pokretanje još tri nuklearke koje su isključene krajem prošle godine.

S druge strane, njemački ministar gospodarstva Robert Habeck odbacio je ideju o produženju rada triju preostalih njemačkih nuklearnih elektrana kako bi se uštedjelo na plinu, kazavši da bi to uštedjelo najviše 2 posto tog energenta. “Ta ušteda nije dovoljno velika da bi se zbog nje ponovno pokretala rasprava oko nuklearne energije u kojoj postoji konsenzus”, rekao je Habeck tijekom razgovora s građanima, na dan otvorenih vrata vlade.

Preostale elektrane trebale bi se zatvoriti do kraja godine, u skladu sa zakonom koji je donijela vlada kancelarke Angele Merkel nakon katastrofe u japanskoj nuklearki Fukushima 2011. godine. „Ako uzmemo u obzir koliko bi uštedjeli, to bi bila pogrešna odluka“, smatra Habeck te je dodao da je eventualno otvoren za ideju produžetka rada nuklearke u Bavarskoj ako se to pokaže nužnim za stabilnost i opskrbu električnom energijom na zimu.

U Njemačkoj su aktivna još samo tri atomska reaktora i to Isar 2 u Bavarskoj (na slici), Neckarwestheim 2 u Baden-Württembergu i Emsland u Lingenu u Donjoj Saskoj. FOTO: CHRISTIAN MANG/REUTERS/PIXSELL

Čelnik udruge koja okuplja njemačke organizacije za ispitivanje i inspekcije (TÜV-ove) Joachim Bühler smatra da bi ponovno puštanje u pogon nuklearnih elektrana u Njemačkoj u kratkom roku bilo moguće. To osobito vrijedi zaelektrane koje su iz pogona isključene potkraj prošle godine, a to su NE Meiler Brokdorf u Schleswigu i Holsteinu, NE Grohnde u Donjoj Saskoj i NE Gundremmingen C u Bavarskoj. Pri tome Bühler kaže da njihovo ponovno puštanje u pogon “nije pitanje godina, već čak par mjeseci ili tjedana”.

Naravno, za sve to ponajviše je potrebna politička volja. Zašto se radi o baš te tri elektrane? Prema podacima s kojima raspolažu TÜV-ovi, one se nalaze u takvom stanju, sa sigurnosno-tehničkog gledišta, da bi se bez ikakvih problema ponovno mogle priključiti na njemačku elektroenergetsku mrežu. Istodobno, radi se o tri elektrane koje su za vrijeme pogona i prema sigurnosnim i prema tehničkim parametrima bile među najboljima na svijetu.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck odbacio je ideju o produženju rada triju preostalih njemačkih nuklearnih elektrana kako bi se uštedjelo na plinu, kazavši da bi to uštedjelo najviše 2 posto tog energenta. FOTO: LISI NIESNER/REUTERS/PIXSELL

Rasprava o ponovnom uključivanju njemačkih nuklearnih elektrana zahuktala se nakon smanjivanja uvoza plina u Njemačku iz Rusije plinovodom Sjeverni tok 1. Iako se plin u Njemačkoj ponajviše koristi kao energent za grijanje, njime se pokriva 10% proizvodnje električne energije. Dakle, ako bi se ta energija, kao do kraja prošle godine, proizvodila u nuklearnim elektranama, onda bi bilo više plina za grijanje kućanstava i za pokrivanje industrijskih potreba. Svijetlu točku u vezi s nastavkom primjene nuklearne energije u Njemačkoj mogla bi biti najava glasnogovornice njemačke Savezne vlade o tome da savezni kancelar Olaf Scholz prije konačne odluke želi vidjeti rezultate tzv. stres-testa o sigurnosti opskrbe električnom energijom koji bi se trebao odviti u nekoliko idućih tjedana.

Iako ministar gospodarstva tvrdi da od cijelog ovog plana neće biti ništa, u javnosti postoji velika podrška za energetsku politiku vlade pa čak 71 posto ispitanika je za to da Njemačka što prije stekne energetsku neovisnost od ruskih isporuka plina, a 24 posto njih smatra da je to pogrešno. Jedinstvo oko tog pitanja vlada u svim slojevima stanovništva i kod pristaša svih stranaka – osim Alternative za Njemačku čijih dvije trećine članova smatra energetski cilj vlade pogrešnim. Zanimljivo je da samo 15 posto građana smatra gašenje njemačkih nuklearki ispravnim potezom, a 41 posto ispitanika zagovara višemjesečno produženje rada nuklearki, dok isti postotak želi generalno produženje korištenja atomske energije.

Rasprava o ponovnom uključivanju njemačkih nuklearnih elektrana zahuktala se nakon smanjivanja uvoza plina u Njemačku iz Rusije plinovodom Sjeverni tok 1

Da bi se izbjegla formulacija “produženje vremena rada” koja je nezgodna za dijelove zelenog i socijaldemokratskog političkog miljea, sve se više upotrebljava sintagma “razvučeni pogon” . Ministarstvo gospodarstva je na temelju jedne provjere došlo do zaključka da je moguće produžiti rad postojećih nuklearnih elektrana, samo ako se prethodno smanji količina proizvedene električne energije u njima. predsjednik bavarske vlade Markus Söder (CSU) smatra kako se “u svakom slučaju” može produžiti rad nuklearki i kako se u ovako ozbiljnoj situaciji mora moći razgovarati o svemu jer, po njegovom mišljenju, su Nijemci ovako “vjerojatno na putu u najveću gospodarsku i socijalnu krizu koju je ova zemlja imala u posljednjim desetljećima.”

Ali cijela ta procedura je formalno prilično komplicirana jer je o ukidanju korištenja atomske energije do 31.12. izglasan i zakon, što znači da treba izglasati i zakon koji bi to poništio. Tu se onda moraju promijeniti svi propisani rokovi, ali i nove kvote koliko će energije doći iz kojih izvora. S druge strane, stručnjaci objašnjavaju kako je zaliha gorivih elemenata dovoljna do kraja godine, ali u nuklearkama to nije isto kao kod nafte, plina ili ugljena kojih u nekom trenutku nestane pa više ništa ne radi. Elementi koji jesu u reaktorima će moći nastaviti s radom, ali više neće imati punu snagu. Točno je isto tako i da gorive elemente za nuklearne elektrane ne možete tek tako nabaviti u trgovini: od dogovora pa do isporuke traje obično od 12 do 18 mjeseci. Novinari lista Handelsblatt doduše otkrivaju kako bi se elementi mogli dobiti i u sljedećih šest mjeseci, ali onda bi trebalo doslovno odmah zgrabiti telefon i naručiti ih.

Ruska agresija u Ukrajini dovela je do preispitivanja energetske stabilnosti u Europi, pa EU jača ambicije u borbi protiv klimatskih promjena radi postizanja energetske autonomije

Već je od ranije poznato da je Njemačka skoro pa samostalna u svojim namjerama da zatvori nuklearne elektrane, a 10 zemalja članica EU-a čak je i javno stalo iza namjere da nuklearna energija postane jedna od ključnih odrednica europske energetske politike. Ministri nadležni za energetiku 10 država članica EU, među kojima i hrvatski, dogovorili su da je uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a ključno za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje energetske neovisnosti. Ministri nadležni za energetiku iz Bugarske, Hrvatske, Češke, Finske, Francuske, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije pozivali su Europsku komisiju da proširi svoje djelovanje i kao jedan od sljedećih koraka ažurira Ogledni nuklearni program (PINC), u skladu sa člankom 40. Ugovora o Euratomu, koji daje pregled ciljeva i ulaganja potrebnih tijekom cijelog životnog ciklusa nuklearnih elektrana.

Ministri su suglasni sa stajalištem 20 sindikata koji predstavljaju belgijske, bugarske, češke, finske, francuske, mađarske, litavske, rumunjske, slovačke i slovenske energetske djelatnike, koji smatraju kako je uključivanje nuklearne energije u taksonomiju EU-a ključno za borbu protiv klimatskih promjena i povećanje energetske neovisnosti. Ruska vojna agresija u Ukrajini dovela je do preispitivanja energetske stabilnosti u Europi, stoga EU jača ambicije u borbi protiv klimatskih promjena radi postizanja strateške i energetske autonomije. Zbog nezakonitog djelovanja Rusije, građani i industrija Europske unije već osjećaju posljedice visokih i nestabilnih cijena energije.

Francuski predsjednik Macron predvodi država članica EU-a koje su javno stale iza namjere da nuklearna energija postane jedna od ključnih odrednica europske energetske politike. FOTO: ERIC GAILLARD/REUTERS/PIXSELL

Stoga političari u ovih 10 država smatraju da je, ako Europska unija želi zadržati smjer dekarbonizacije i istodobno jamčiti sigurnost opskrbe, potrebna promjena stava prema nuklearnoj energiji. Napominje se i da je potrebna velika količina električne energije s niskim udjelom ugljika i vodika s niskim udjelom ugljika kako bi se zadovoljile energetske potrebe industrije i društva te ostvario EU-ov cilj klimatske neutralnosti do 2050. Nuklearna energija, kao niskougljični izvor energije, može imati ključnu ulogu u energetskom miksu bez značajnog pribjegavanja uvoznoj energiji te je dokazano da bi dostizanje ciljeva klimatske neutralnosti i sigurnosti opskrbe zahtijevalo ulaganje od 500 milijardi eura u nova postrojenja za nuklearnu energiju do 2050.

Kako bi se odgovorilo na taj izazov, dio država Europske unije smatra da nuklearna energija mora biti uključena u Europski zeleni plan i plan REPowerEU gdje je jasno navedeno da, zajedno s obnovljivim izvorima energije, nuklearna energija ima potencijal postati okosnicom europskog energetskog sustava bez emisija ugljika. To znači i da je Europi potrebna realna strategija za proizvodnju vodika i da se ne bi trebala u velikoj mjeri oslanjati na uvoz, stoga Europa mora povećati kapacitete za proizvodnju dekarboniziranog vodika i uspostaviti odgovarajući okvir za proizvodnju vodika korištenjem nuklearne energije. Hoće li se tim zahtjevima priključiti i najveće europsko gospodarstvo i hoće li nuklearna energija doista postati energetski izvor budućnosti, saznat ćemo vrlo brzo.

Predsjednik CDU-a Friedrich Merz zalaže se za produženje vremena rada njemačkih nuklearnih elektrana. FOTO: CHRISTIAN MANG/REUTERS/PIXSELL