Sindikati su predvodili štrajkove protiv predloženog povećanja dobi za odlazak u mirovinu, koje će sada vjerojatno postati zakonom. Francuska vlada preživjela je glasovanje o nepovjerenju, ali Emmanuel Macron i dalje se suočava s prosvjedima i štrajkovima zbog svoje odluke da upotrijebi izvršne ovlasti kako bi progurao nepopularno povećanje dobi za odlazak u mirovinu.

Iako je premijerka, Élisabeth Borne, izbjegla da odmah podnese ostavku, predsjednik je i dalje pod pritiskom da prekine šutnju i podupre vladu usred rastućeg bijesa na ulicama. Oporbeni političari u parlamentu optužili su ga za aroganciju, poricanje demokracije i neuspjeh da uči od protuvladinog prosvjednog pokreta gilets jaunes (Žuti prsluci) prije četiri godine.

Vladini insajderi, oporbeni političari i promatrači izrazili su strah da bi Francuska mogla vidjeti još jedan krug spontanog, protuvladinog bunta u gradovima i malim mjestima, ne samo zbog podizanja dobi za odlazak u mirovinu na 64 godine, već i zbog nepovjerenja u politički sustav, samo nekoliko godina nakon što je pokret žutih prsluka uzdrmao Macronov prvi mandat.

Neki promatrači kažu da bi jedna od opcija za Macrona u nadolazećim tjednima mogla biti smjena Borne i rekonstrukcija vlade kako bi se pokušao resetirati njegov imidž.

Prvi prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, koji je iznio Charles de Courson, francuski zastupnik s najdužim stažem i član male oporbene centrističke skupine Liot, tijesno je poražen – nedostigao je potrebnu apsolutnu većinu za samo devet glasova. Za je glasovalo 278 zastupnika.

Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja dobio je potporu političara iz ljevičarske skupine Nupes, kao i ekstremne desnice Marine Le Pen, nezavisnih zastupnika i nekih zastupnika iz desničarskih Les Républicains.

Ali to nije bilo dovoljno za rušenje vlade.

Još jedan prijedlog za izglasavanje nepovjerenja koji je podnijela Le Penova stranka trebao se održati ubrzo nakon toga, ali se nije očekivalo da će proći.

Ako vlada dobije oba glasanja, Macronove predložene promjene mirovinskog sustava vjerojatno će brzo postati zakon. No francusko ustavno vijeće bit će konzultirano o zakonu, a oporbene stranke žele zatražiti oblik referenduma. Prema Macronovim promjenama, minimalna opća dob za odlazak u mirovinu povisit će se sa 62 na 64 godine, neki će radnici u javnom sektoru izgubiti privilegije i doći će do ubrzanog povećanja broja godina rada potrebnih za stjecanje prava na punu mirovinu.

No, tenzije će se vjerojatno nastaviti na ulicama sljedećih dana, a glavni dan štrajka i prosvjeda planiran je za četvrtak. Macron je sada pod pritiskom da se obrati naciji i pojasni kako namjerava nastaviti s radom vlade i može li doći do rekonstrukcije. Macronova centristička skupina izgubila je apsolutnu većinu na izborima prošlog lipnja, ostavljajući vladu u slabom položaju.

Zahtjevi za izglasavanjem nepovjerenja sazvani su u znak prosvjeda protiv toga što je vlada koristila kontroverzne izvršne ovlasti da progura mirovinske promjene u četvrtak bez glasovanja u parlamentu.

Macron je prethodno odlučio da bi vlada trebala koristiti članak 49.3 ustava kako bi zaobišla parlament, jer se bojao da neće moći dobiti dovoljnu potporu zastupnika.

Centrist Courson, predstavljajući prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, rekao je parlamentu da je potez vlade da progura mirovinske promjene bez glasovanja u parlamentu “poricanje demokracije”. Rekao je da su prijedlozi nepravedni i da su izazvali “napetost, brigu i bijes” u Francuskoj. Boris Vallaud iz Socijalističke stranke rekao je da je vlada “izopačila demokraciju” i pokazala “aroganciju i prijezir” prema parlamentu, oporbenim političarima, sindikatima i uvrijedila “inteligenciju građana o njihovoj vlastitoj budućnosti”.

Olivier Marleix iz desničarske stranke, Les Républicains, o kojoj će se vlada vjerojatno morati oslanjati pri donošenju bilo kakvog budućeg zakona, održao je žustar govor rekavši da Macron mora promijeniti svoj pristup vlasti.

Marleix je rekao da problem nisu promjene mirovinskog sustava, problem je sam Macron. Rekao je da je Macron podijelio Francusku tijekom šest godina na vlasti, vodeći zemlju na “izoliran, narcisoidan način, neosjetljiv na živote Francuza”. Dodao je: “Morate poslušati naša upozorenja ako želite doći do kraja svog mandata.” Rekao je da Macron nije naučio nešto iz bijesa ljudi tijekom prosvjeda za žute prsluke.

Mathilde Panot iz radikalne ljevice France Unbowed rekla je da Francuzi osjećaju “bijes i gađenje”. Rekla je da čak i ako nepovjerenje ne prođe, Macron je “već izgubio” zbog ljudi koji su prosvjedovali na ulici.

Laure Lavalette, iz Le Penove krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje, rekla je da su Macronove promjene mirovine bile čin neviđene “društvene nepravde”.

Borne je rekla da promjene mirovina predstavljaju kompromis “u interesu zemlje” i da će zaštititi socijalni sustav.

Rijetka ujedinjena fronta sindikata predvodila je ulične prosvjede i štrajkove od siječnja u znak protesta protiv promjena mirovinskog sustava. Ankete pokazuju da je dvije trećine francuske javnosti protiv mirovinskog plana. Otkako je zakon prošli tjedan usvojen bez glasovanja u parlamentu, napetosti su porasle spontanim uličnim prosvjedima u gradovima kao što su Pariz, Bordeaux i Marseille, gdje je bilo uhićenja i sukoba s policijom, piše Guardian.