Emina Višnić, nova pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba, govori o budućoj kulturnoj politici

Emina Višnić je 1. lipnja ove godine postala pročelnicom Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba. Dvadesetak godina bila je važan sudionik zagrebačke kulturne scene, a za Zagreb News govori o predstojećoj kulturnoj politici Zagreba.

ZgNews: Što vas je potaknulo na to da se javite na natječaj za mjesto pročelnice za kulturu u Zagrebu i kako ste se osjećali kada su vas odabrali?

Javila sam se na natječaj za mjesto pročelnice jer tu funkciju vidim kao priliku da sudjelujem u jednom transformacijskom procesu – da budem dio pozitivnih promjena u našem gradu. U dosadašnjem radu naučila sam djelovati u partnerstvu i suradnji s različitim ljudima, organizacijama i institucijama, a također sam smatrala kako su moja znanja u strateškom planiranju, razvoju strateških projekata te kreiranju poticajnog kulturno-političkog okvira za razvoj kulture i umjetnosti, nešto što je važno za tu poziciju.

ZgNews:  Kako biste ocijenili rad svojih prethodnika i kakvo vas je stanje u Uredu dočekalo?

Što se tiče prethodnih politika bivše gradske uprave, najveći problem vidim u tomu da se kulturi nije pristupalo strateški i razvojno, već se održavalo postojeće stanje. Upravljanje kulturnim sustavom bilo je vođeno klijentističkim principima. Sve to treba mijenjati, a promjena je već započela i planiram nastaviti u tom smjeru. U svom uredu doista imamo stručnih, motiviranih i angažiranih ljudi koji su vrlo aktivni u tim procesima. Primjerice, na izradi kriterija za javni poziv za kulturu, gdje veliki doprinos daju i kulturna vijeća, ili pak u redefiniranju pravilnika za financiranje udruga na razini cijele gradske uprave, kako bismo taj proces učinili bržim i učinkovitijim.

ZgNews:  Gradonačelnik je nedavno najavio zaokret u kulturnoj politici Grada, na što je mislio i kako će izgledati buduća kulturna politika?

Naš prvi potez u tom smislu bio je objava Javnog poziva za sudjelovanje u izradi kulturne strategije Grada Zagreba, a otvoren je čak dva mjeseca, do 5. rujna. Koristim ovu priliku da još jednom pozovem one koji svojim znanjem i iskustvom mogu dati doprinos tom važnom procesu da se prijave. Poziv je objavljen na stranicama Grada. Tako želimo u proces izrade strateških odrednica razvoja kulture u idućim godinama uključiti sve relevantne aktere – umjetnike, kulturne radnike, stručnjake, kao i predstavnike kulturnih vijeća, gradskih ureda i savjetodavnih tijela. Kulturno-politički okvir određen je horizontalnim područjima koja su navedena u pozivu, a odnose se na razvoj umjetničkog stvaralaštva, povezivanje kulture i zajednice, povezivanje kulture, odgoja i obrazovanja, zatim na održivu urbanu transformaciju i razvoj te sagledavanje zagrebačke kulture u međunarodnom kontekstu.

ZgNews:  Najavljen je razvoj ‘kvartovske kulture’, odnosno ulaganje u kulturne projekte na razini gradskih četvrti, kako je to zamišljeno?

Jedan od prvih iskoraka je i novi javni poziv u kulturi koji će uskoro biti objavljen. Radi se pozivu za novo područje, Kultura i umjetnost u zajednici, kojim naglasak stavljamo na zagrebačke kvartove. Tako ćemo dati izravnu potporu za pilot projekte kulturnih i umjetničkih sadržaja u gradskim četvrtima, a u proračunu je osigurano pola milijuna kuna. Također želimo poticati suradnju između civilnog i javnog sektora pa očekujemo da projekte koji će se prijaviti na ovaj Poziv zajednički osmisle i provedu organizacije civilnoga društva (udruge ili umjetničke organizacije) i gradske ustanove (kulturni centri, knjižnice, kazališta, muzeji i druge). Osim što će se tako povećati dostupnost kulture i umjetnosti u kvartovima našega grada, očekujemo i da će se aktivirati različiti  prostori.

ZgNews:  Trebaju li neke kulturne institucije koje su uvelike bile financirane iz gradskog proračuna biti u strahu da će dobiti manje novca?

Kulturni sustav u Hrvatskoj organiziran je tako da je većina javnih ustanova u kulturi u smislu osnivačkih obaveza na razini gradova. Zagreb kao glavni grad ima daleko najveći broj takvih ustanova (muzeja, kazališta, glazbenih ustanova, centara za kulturu i drugih) te je zakonski odgovoran za financiranje njihove redovne djelatnosti (tzv. hladnog pogona). Tu je još naš udio kao suosnivača u Hrvatskom narodnom kazalištu i Klovićevim dvorima. Znači, u Hrvatskoj je napravljena decentralizacija ustanova – upravljanje i odgovornost spušteni su na lokalnu razinu, što je načelno u redu, ali nije napravljena i fiskalna decentralizacija koja bi omogućila adekvatne prihode za financiranje tog sustava. Radi se o očitom disbalansu. O tome govori i činjenica da je, primjerice, u državnom proračunu za 2022. godinu udio za kulturu oko jedan posto ukupnog proračuna, dok je u gradskom proračunu on preko pet posto. Nominalno, proračun kulture je velik, ali praktički je samo manji dio, oko 10 posto, namijenjen za programe. To je višedesetljetni problem koji se ne da brzo riješiti, ali ćemo početi rješavati tako da uvedemo više reda u sustav i, vjerujem, više fleksibilnosti i suradnje među ustanovama i s udrugama i umjetničkim organizacijama. Svaka ustanova je zasebni i samostalni pravni subjekt. Analizirat ćemo poslovanje ustanova, jednu po jednu, s ravnateljima i upravnim vijećima, kako bismo počeli mijenjati stvari. To će sigurno dugo trajati, ali će i pozitivni pomaci biti dugoročni.

ZgNews:  Godine 2019. Grad Zagreb je izdvajao oko sedam posto proračuna za kulturu; koliko je izdvajano tijekom dviju pandemijskih godina, koliko je planirano ove, a koliko sljedeće godine i je li to, po vašem mišljenju, dovoljno?

Teško je uspoređivati proračune u tom razdoblju jer se i struktura ukupnog proračuna mijenjala. Možemo okvirno utvrditi da je još 2020. taj udio smanjen na oko 6,2 posto, u 2021. na 5,3, što je zadržano i u ovoj godini. Za 2023. godinu proračun još nije definiran. Voljela bih kada bih mogla obećati više sredstava za kulturne programe, ali to doista ne ovisi o volji našeg ureda ili gradske uprave, nego o tome kako će se Europska unija, pa onda i naša vlada, nositi s prijetećim razvojem energetske i ekonomske krize, odnosno hoćemo li imati dovoljno učinkovite mjere za nošenje s rapidnom inflacijom. Vjerujem da ćemo o svemu tome znati više najesen. Ono što je jasno jest da ni iduća godina sigurno neće biti godina velikog rasta, a istovremeno će biti i godina kad ćemo završiti brojne projekte konstrukcijske obnove kulturnih objekata stradalih u potresu te započeti s njihovom cjelovitom obnovom. A neki će biti i već obnovljeni. Primjerice, očekujemo da će kazalište Gavella, koje će dobiti i jednu novu suvremenu dvoranu, biti otvoreno do kraja godine.

ZgNews:  Kakvu politiku namjeravati voditi za razvoj civilnog društva i uključuju li se Zagrepčani dovoljno u društvene aktivnosti u svojoj sredini?

Grad nastavlja podupirati brojne organizacije civilnoga društva iz svih područja djelovanja kroz osiguravanje financijske potpore za projekte od važnosti za opće dobro. Ove godine raspisano je 14 javnih natječaja za financiranje projekata udruga. Radi što veće transparentnosti, osim gradskih službenika, gradonačelnik je u radna tijela imenovao i stručnjake za određena područja koji mogu pridonijeti razvoju civilnoga društva u gradu. Naime, prepoznata je važnost udruga kao mehanizama koji definiraju potrebe lokalne zajednice i sudjeluju u kreiranju i provedbi novih rješenja. Suradnja s gradskim upravnim tijelima, sudjelovanje u oblikovanju gradskih politika i olakšavanje mehanizama konzultacija sa zainteresiranom javnošću otvaraju vrata našim sugrađanima da se što više uključe u društvene aktivnosti.