Ella Selak Bagarić, klinička psihologinja na čelu tima u Domu zdravlja Zagreb-Istok koji prima djecu i mlade s problemima bez liste čekanja, uz besplatnu uslugu i bez uobičajene liječničke uputnice, govori o ciljevima Centra za mlade

Mentalno zdravlje posljednjih je godina izazov broj 1 kad je hrvatski zdravstveni sustav u pitanju. Posebno su ugroženi djeca i mladi za koje nema dovoljno psihologa, niti u školama, a niti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa problemi eskaliraju. Grad Zagreb napokon je dobio ne samo veći broj psihologa koji mogu djecu i mlade uzeti u tretman bez liste čekanja, već je ta usluga besplatna i može se dobiti bez uputnice. U Domu zdravlja Zagreb-Istok otvoren je Centar za mlade, a voditeljica tima je klinička psihologinja Ella Selak Bagarić. Kako kaže, uloga Centra za zdravlje mladih je povećati dostupnost zdravstvenih sadržaja vezanih za zaštitu mentalnog, spolnog i reproduktivnog zdravlja te promovirati zdrave stilove života mladih:

„Centar je mjesto u kojem se za djecu i mlade pružaju usluge bez uputnice, besplatno, sukladno njihovim specifičnim potrebama. Koncept ima za cilj mladima olakšati traženje pomoći, što naši korisnici ostvaruju kroz terapijski rad kliničkih psihologa i psihologa na različitim teškoćama iz područja mentalnog zdravlja, prilagodbe i snalaženja sa životnim, vršnjačkim, akademskim i drugim problemima te kroz preventivne aktivnosti i radionice. Do listopada 2023. Savjetovalište za mentalno zdravlje, odnosno rad četiriju psihologa, financirano je sredstvima Grada Zagreba, a od listopada 2023. plaće za šest psihologa i dvije medicinske sestre financiraju se kroz program osnaživanja mentalnog zdravlja Ministarstva zdravstva, kao dijela zdravstvene reforme. To je sada omogućeno i u drugim domovima zdravlja u Hrvatskoj te se nadamo da će pacijenti napokon dobiti podršku ranije i kvalitetnije, bez stigmatizacije.“

Dodatno, Grad Zagreb za djecu nastavlja i u 2024. osiguravati novac za rad psihologa u zajednici, koji će s djecom i mladima raditi u suradnji s osnovnim i srednjim školama i koji bi uskoro i trebali početi s radom kao i hladni pogon, te sve ostale navedene aktivnosti Centra za zdravlje mladih s naglaskom na pružanje usluga za mentalno zdravlje u zajednici te očuvanje i unapređenje reproduktivnog zdravlja.

Kad su brojke u pitanju, Ella Selak Bagarić kaže da je u 2023. podrška osigurana za 1379 djece, mladih i roditelja te su pružene 4693 usluge. Preventivnim aktivnostima tima psihologa, koje su se odvijale u školama u 2023., obuhvaćeno je 3133 djece, mladih, roditelja i stručnjaka:

„S obzirom na to da većina psihičkih poremećaja započne u mlađoj dobi, a do traženja i dobivanja pomoći prođe u prosjeku nekoliko godina, ne samo u Hrvatskoj već i drugim zemljama, problematika mentalnog zdravlja i nedovoljno ranog zbrinjavanja psihičkih simptoma ostavlja velike posljedice kako na one koji se s tim tegobama susreću, tako i na njihove bližnje te društvo u cjelini. Procjene koje su provedene i prije deset godina u drugim državama, govore kako jedno od petero djece pati od nekog oblika mentalnog poremećaja, ali samo 20% ostvaruje podršku stručnjaka, a čak i u zemljama visokih prihoda većina djece s poremećajima mentalnog zdravlja nije uključena u podršku stručnjaka mentalnog zdravlja. Pritom mladi između 12. i 25. godine imaju najslabiju dostupnost uslugama podrške mentalnom zdravlju od svih dobnih skupina, a u podršku češće budu uključena djeca s težim kliničkim slikama, što govori o odgodi između vremena prvog javljanja poteškoća i traženja pomoći.“

Tijekom 2022. i 2023. probirom na rizike mentalnog zdravlja, u okviru sistematskih pregleda u školskoj medicini, uočeno je kako sveukupno petina učenika u Hrvatskoj ima rizik od razvoja mentalnih poremećaja. Hospitalizacije koje se odnose na mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja čine 17,2 posto od ukupnog broja hospitalizacija u Hrvatskoj, a prema duljini hospitalizacije su na prvome mjestu.

Ella Selak Bagarić ponavlja da se pacijenti odnosno roditelji djece i punoljetni mladi mogu obratiti Centru za zdravlje mladih bez uputnice. Ovo savjetovalište pripada primarnoj razini zdravstvene zaštite i često je prva pomoć i podrška u razumijevanju situacije s kojom su djeca i roditelji suočeni:

„To je mjesto na kojem ostvare emocionalnu podršku i poticaj na daljnji rad na sebi, ali i gdje dobiju informacije o dostupnim izvorima pomoći. Najčešće teškoće s kojima se suočavaju mladi, iz našeg iskustva, uključuju anksiozne i depresivne simptome, stres, probleme sa samopouzdanjem te poteškoće u socijalnim odnosima. Ovi problemi mogu se manifestirati kroz emocionalne promjene, labilnost, povlačenje, poteškoće u školi, ponašanju ili socijalnom životu. Česte su i somatizacije, razvoj različitih strahova, pogotovo od bolesti ili separacije. Primjećujemo da pacijenti sve češće ističu osjećaj usamljenosti, koji je sasvim normalan i često se javlja u različitim fazama života, ali kada usamljenost postane opterećujuća vrijeme je potražiti pomoć drugih. Obično nam se mladi jave sa željom da popričaju s nekim, ponekad teško pronalaze i riječi za sve što osjećaju, ali vide i osjete da nisu dobro, pa zajedno po upoznavanju postavimo plan i tijek tretmana te ciljeve. Osjećaj subjektivnog zadovoljstva i poboljšanje u općem funkcioniranju nakon tretmana često su indikatori uspješnosti psihološke podrške. Međutim, proces ozdravljenja je individualan i ponekad dugotrajan. Ponekad nekoliko susreta osnaživanja i podrške bude dovoljno, ponekad se, pak, preporučuje kontinuirano praćenje i podrška, a stanja neke djece zahtijevaju i dodatnu podršku psihijatra. Po završetku tretmana, najpoticajnije za nas je kada mlada osoba izrazi ponos u nove vještine koje su naučene i strategije koje su postignute.“

Osjećaj da su pomogli učiniti pozitivnu razliku u životu mlade osobe izuzetno je osnažujući i za stručnjake mentalnog zdravlja i poticajan u daljnjem radu. Za Ellu Selak Bagarić, to je najljepša i najvažnija referenca koju stručnjak mentalnog zdravlja može doživjeti:

„Ali naši pacijenti su nam i učitelji. Kada vidimo koliko je mlada osoba hrabra, da je ojačala otpornost u suočavanju s krizama, osim što nas inspirira, izazove i zahvalnost zbog prilike da budemo dijelom njegove borbe i oporavka.“