O portalu Besplatne elektroničke knjige koji je premašio brojku od dva milijuna čitatelja za Zagreb News govori osnivač i glavni urednik Krešimir Pintarić.

‘Za drugi milijun čitatelja trebalo nam je ‘samo’ četiri godine i sedam mjeseci, za razliku od prvog milijuna koji je dosegnut nakon 14 godina i sedam mjeseci. To je potvrda da se projekt dobro razvija – kontinuiran rast čitateljske publike, kao i kontinuirano ubrzanje rasta te iste publike.

U dosadašnjih 19 godina djelovanja projekta BEK objavljeno je 250 besplatnih naslova. Od tih 250 naslova, čak njih 115 (46 posto) potpisuju suvremene hrvatske pjesnikinje i pjesnici. Za usporedbu, jedina hrvatska nezavisna platforma za prodaju elektroničkih knjiga – eknjiga.hr – iako obuhvaća ponudu svih hrvatskih komercijalnih nakladnika koji nemaju vlastitu platformu za prodaju, nudi svega 89 pjesničkih naslova, uključujući i inozemne autore i hrvatske lektirne klasike. Dakako, nije riječ samo o kvantiteti: tako, primjerice, svi hrvatski nakladnici na platformi eknjiga.hr nude čitateljima poezije samo dva naslova dvoje dobitnika Goranova vijenca i jedan naslov autora nagrađenog Goranom za mlade pjesnike, dok projekt BEK čitateljima nudi čak 18 naslova šestero dobitnika Goranova vijenca, najvažnije nacionalne nagrade za cjelokupni pjesnički opus, te 23 naslova 15 dobitnika Gorana za mlade pjesnike, najvažnije nacionalne nagrade za mlade pjesnike. Od proznih naslova dosad je objavljen 91 (35 posto), a ukupno su čitani 671.049 puta odnosno 34 posto. Preostalih 697.462 čitatelja (34 posto) odabralo je esejističke, dramske, teorijske i publicističke naslove, kojih je ukupno 44 (18 posto). Čak 52 naslova zabilježila su više od deset tisuća čitatelja, dok je jedan premašio i sto tisuća čitatelja – „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog s nevjerojatna 125.003 čitatelja’, kaže vlasnik portala Besplatne elektroničke knjige i dodaje da je financiranje projekta najveći izazov, s obzirom na to da je autorica i autora zainteresiranih za objavljivanje uvijek više nego što oni kroz postojeće natječaje mogu financijski pokriti. Prosječni godišnji proračun BEK-a iznosi oko 90 tisuća kuna, čime se pokrivaju troškovi objavljivanja oko 25 novih naslova u četiri najraširenija formata za e-knjige, omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim postojećim računalnim uređajima, neovisno o dijagonali zaslona na kojem se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Tijekom 2019. u prosjeku je s portala preuzimano više od 200 e-knjiga dnevno, s više od 300 čitatelja online verzija e-knjiga, a sve to pokriveno je dnevnim budžetom od oko 250 kuna.

‘Projekt BEK već 19 godina distribuira probrane naslove suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući čitateljima legalan i besplatan pristup književnim djelima zaštićenim autorskim pravima te, istodobno, naknadu autoricama i autorima za čitateljski pristup njihovim književnim djelima. Temelji su uredničke politike Društva za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) generacijska i poetička inkluzivnost, budući da je projekt BEK jedini takve vrste u Hrvatskoj pa bi bilo kakvo ograničenje po tim kriterijima ujedno značilo i diskriminaciju. Urednička politika temelji se na nekomercijalnosti – naglasak se stavlja na tradicionalno nekomercijalne književne rodove i vrste, dakle one teže dostupne kroz postojeći komercijalni nakladničko-knjižarski lanac. Stoga su čak 173 od 212 (82 %) objavljenih naslova hrvatske književnosti nekomercijalnog predznaka. Osim toga, urednička politika DPKM-a naglasak stavlja i na djela kojima je institucionalno potvrđena književna kvaliteta, tako da je većina od 212 naslova nagrađena jednom ili više lokalnih, nacionalnih, regionalnih ili međunarodnih književnih nagrada ili su autorice i autori koji ih potpisuju dobitnici jedne ili više lokalnih, nacionalnih, regionalnih ili međunarodnih književnih nagrada. Osim tih temelja uredničke politike, presudni utjecaj na izdavačke programe imaju i neka ograničenja na koja DPKM ima ograničen ili nikakav utjecaj: osim onih očiglednih, a to su nezainteresiranost pojedinih autorica i autora za takav oblik distribucije svojih književnih djela, kao i relativno skromne autorske naknade uvjetovane manjkavom financijskom potporom za tu vrstu distribucije književnih djela – ta manjkavost zasigurno je jedan od glavnih razloga što je projekt BEK jedini funkcionalni primjer sustavne i kontinuirane nekomercijalne distribucije književnih djela u Hrvatskoj. Financiranje projekta BEK od Grada Rijeke i Grada Zagreba većim dijelom ograničeno je na autorice i autore iz navedenih gradova, dok se iz državnog proračuna, odnosno kroz natječaj za javne potrebe u kulturi Ministarstva kulture RH, financira objavljivanje autorica i autora s cijelog područja Hrvatske, opet uključujući i gradove Rijeku i Zagreb’, rekao je Krešimir Pintarić i objasnio da BEK nema financijska sredstva za provođenje vlastitih istraživanja pa se oslanjaju se na podatke koji su dostupni u godišnjim Istraživanjima tržišta knjiga u RH koji pokazuju da e-knjige najviše čitaju mlađe osobe (15-24 godine), najviše čitatelja je iz Zagreba, a te osobe su ujedno višeg obrazovanja.