Europa se ‘pekla’ u više dana “ekstremnog toplinskog stresa” nego što su znanstvenici ikad vidjeli, a izvješće pokazuje da je broj smrti povezanih s vrućinom veći za 30 posto nego prije dva desetljeća.

Zagađivači koji zadržavaju toplinu i začepljuju atmosferu pomogli su podići temperature u Europi prošle godine na najviše ili druge najviše razine ikad zabilježene, prema podacima europske službe za promatranje Zemlje Copernicus i Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Europljani pate od neviđene vrućine tijekom dana, a noću su pod stresom zbog neugodne topline. Stopa smrtnosti od vrućeg vremena porasla je 30 posto u Europi u dva desetljeća, pokazalo je zajedničko izvješće o stanju klime dviju organizacija.

“Cijena klimatskih mjera može se činiti visokom, ali cijena neaktivnosti mnogo je veća”, rekla je glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo.

Izvješće je pokazalo da su temperature u cijeloj Europi bile iznad prosjeka 11 mjeseci prošle godine, uključujući najtopliji rujan od početka mjerenja.

Ekstremne vremenske neprilike dovele Italiju na rub propasti, 2023. druga je najtoplija godina još od 1800.

Vruće i suho vrijeme izazvalo je velike požare koji su opustošili sela i izbacivali dim koji je gušio udaljene gradove. Požari s kojima su se vatrogasci borili bili su posebno žestoki u sušom pogođenim zemljama na jugu poput Portugala, Španjolske i Italije. Grčku je pogodio najveći šumski požar zabilježen u Europskoj uniji, u kojem je izgorjelo 96.000 hektara zemlje, navodi se u izvješću.

Obilna kiša također je dovela do smrtonosnih poplava. Europa je 2023. bila oko sedam posto vlažnija od prosjeka u posljednja tri desetljeća, pokazalo je izvješće, a jedna trećina njene riječne mreže prešla je “visoki” prag poplava. Jedna šestina pogodila je “teške” razine.

Klimatske promjene mogle bi uništiti Italiju i Mediteran: Ekstremne vrućine postaju sve veće, a proizvodnja i turizam preselit će se na sjever

“U 2023. Europa je svjedočila najvećem šumskom požaru ikad zabilježenom, jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i raširenim razornim poplavama”, rekao je Carlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene Copernicus.

“Temperature nastavljaju rasti, čineći naše podatke još važnijim u pripremi za utjecaje klimatskih promjena”, poručio je, prenosi Guardian.

Uloga globalnog zagrijavanja u sve obilnijim oborinama nije uvijek jasna. Topliji zrak može zadržati više vlage, što omogućuje ekstremnije oluje, ali složene klimatske promjene znače da voda nije uvijek dostupna za padanje. Ali, za toplinske valove veza je daleko jača. Izvješće nije dalo podatke o broju umrlih od vrućine 2023., ali znanstvenici su odredili da je broj mrtvih 2022. veći za 70 tisuća.

“Broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u 2023. vjerojatno je bio veći”, rekla je Friederike Otto, klimatska znanstvenica s Imperial Collegea u Londonu, koja nije bila uključena u izvješće. “Za mnoge od tih smrti, dodatna toplina uzrokovana emisijama fosilnih goriva bila bi razlika između života i smrti”, dodala je.

Užareni Mediteran još uvijek najpopularniji među europskim turistima. Ali, ekstremne vrućine mogle bi smanjiti rezervacije u budućnosti

Izvješće dolazi dva tjedna nakon što je Europski sud za ljudska prava presudio da je švicarska klimatska politika prekršila ljudska prava skupine starijih žena, za koje postoji veća vjerojatnost da će umrijeti od toplinskih valova. Presuda ostavlja sve europske vlade ranjivima na sudske slučajeve koji ih tjeraju da donesu politike koje sprječavaju zagrijavanje planeta za 1,5°C iznad predindustrijskih razina do kraja stoljeća.

Ana Raquel Nunes, docentica za zdravlje i okoliš na Sveučilištu Warwick, koja nije bila uključena u izvješće, rekla je da je hitna akcija za zaštitu zdravlja i njegovo uključivanje u klimatsku politiku “imperativ”. “Sve manje uskratit će budućim generacijama zaštitu i predviđanje koje zaslužuju”, istaknula je.

Uz isticanje ekstremnih klimatskih šteta, znanstvenici su ukazali i na rekordnu količinu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Godine 2023. 43 posto električne energije dolazilo je iz obnovljivih izvora, što je porast u odnosu na 36 posto godinu prije.

“Ako ljudi nastave spaljivati naftu, plin i ugljen, toplinski valovi će i dalje biti sve topliji, a ranjivi ljudi će i dalje umirati”, zaključila je Friederike Otto.

VELIKI PRESEDAN Švicarska izgubila na sudu za ljudska prava zbog ‘klimatskih propusta’