Kerčki most, koji povezuje kopnenu Rusiju s okupiranim Krimom, dugačak je 19 kilometara i viši od Kipa slobode. Bio je dragulj u kruni infrastrukturnih projekata Vladimira Putina – koji su ruski mediji opisali kao ‘izgradnju stoljeća’.

Kada je ruski predsjednik 15. svibnja 2018. otvorio njegovu cestovnu dionicu, vozeći narančasti kamion Kamaz preko mosta, pohvalio se njezinim značajem. “U različitim povijesnim epohama, čak i pod carskim svećenicima, ljudi su sanjali o izgradnji ovog mosta. Zatim su se vratili ovoj ideji u 1930-im, 40-im, 50-im godinama. I konačno, zahvaljujući vašem radu i vašem talentu, dogodilo se čudo”, rekao je, piše Guardian.

Snažno branjen od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, smatran je dovoljno važnim za Moskvu da upozori na odmazdu ako se most nađe na meti. No, u subotu ujutro, u okolnostima koje su još uvijek nejasne, velika eksplozija potresla je Kerčanski most, srušivši dio kolnika u tjesnac ispod njega i zapalivši cisterne s gorivom u vlaku koji je prelazio drugi raspon željezničke pruge mosta.

Ogromna važnost štete na mostu, koju je iznio viši savjetnik ukrajinskog predsjednika, postat će jasna u nadolazećim satima i danima – ne samo zbog toga hoće li se Moskva osjećati prisiljenom uzvratiti za ovaj napad. Mnogi su analitičari brzo primijetili vrijeme kada je došlo do eksplozije – samo dan nakon što je Vladimir Putin obilježio svoj 70. rođendan usred niza ponižavajućih nedavnih poraza na istočnoj i južnoj fronti njegovog agresorskog rata protiv Ukrajine koji je vidio veliko rusko povlačenje.

Napad se dogodio nakon ruske prijetnje nuklearnom odmazdom i jedva tjedan dana nakon što je Putin potpisao dekret kojim nezakonito tvrdi da je anektirao četiri ukrajinske pokrajine.

Ipak, naglašava Guardian, napad na ovaj most ima veću važnost od obične simbolike. Most je bio ključna logistička linija opskrbe ne samo za ruske snage na okupiranom Krimu nego i drugdje u južnoj Ukrajini, gdje su se ruske snage povlačile posljednjih dana. Naime, glavna kopnena linija opskrbe iz Rusije, uključujući željezničku liniju za Melitopolj, našla se pod većim ukrajinskim pritiskom.

Ovu činjenicu imaju na umu i stanovnici Krima koji su, kako su se vijesti proširile, požurili na benzinske postaje kako bi napunili spremnike svojih automobila. I dok postoje drugi načini opskrbe Krima, uključujući njegove luke, oštećenje mosta je od velike važnosti za mjesto koje je Rusija donedavno smatrala nedostižnim za Ukrajinu.

To se, međutim, promijenilo posljednjih mjeseci. Napad na mornaričku zračnu bazu u Sakiju u kolovozu natjerao je ruske turiste da masovno napuste krimske plaže, zakrčivši most kilometrima dugačkim kolonama. Čini se da su i neke ruske pomorske snage diskretno preraspoređene kako se rat približavao.

Veliko je pitanje kako će Moskva odgovoriti, ali ruska reakcija sve se snažnije nazire jer je Ukrajina posljednjih tjedana uspješno nastavila svoju protuofenzivu, koja izaziva sve veći nemir među ruskim elitama i komentatorima.

U travnju je Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a trenutačno zamjenik predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti Rusije, rekao: “Jedan od ukrajinskih generala govorio je o potrebi napada na Krimski most. Nadam se da razumije što će biti meta odmazde.” To je u najmanju ruku velika propagandna pobjeda za Kijev, koja će se smatrati znakom neustrašivosti pred Putinovim nuklearnim prijetnjama te vjerom u pobjedu u ratu.