Epidemiološka situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji već nekoliko tjedana ozbiljno zabrinjava stručnjake, ali i Nacionalni stožer civilne zaštite osnovan zbog borbe protiv koronavirusa. Dok su se u prvoj fazi širenja zaraze ovi dijelovi Hrvatske držali relativno dobro, sredinom ožujka došlo je do nekoliko incidenata koji su potaknuli stvaranje nekoliko žarišta bolesti i njeno gotovo pa nekontrolirano širenje među populacijom. Posebno negativnu ulogu u tome ima dio medicinskog osoblja, a još više od njih i neki svećenici koji su svojim ponašanjem znatno doprinijeli širenju zaraze i de facto onemogućili njeno efikasnije suzbijanje u samom začetku. Dogodio se cijeli niz incidenata, a posebno negativno odjeknuo je onaj na sam Uskrs, kada je na splitskoj Sirobuji ponovno služena misa, usprkos napucima i zabranama Kriznog stožera i Nadbiskupije, te kada su napadnuti i gotovo javno linčovani prisutni novinari. Ovakvo ponašanje potpuno je konsterniralo članove Nacionalnog stožera civilne zaštite, koji su za Nacional kazali da će ubuduće očito morati provesti i represivne mjere. „Neodgovornost dijela ljudi – dakle ne običnih građana, nego stručnjaka ili odgovornih osoba poput svećenika – direktno ugrožava zdravlje stanovništva. Svaka njihova neodgovorna gesta ili akcija nekoliko dana kasnije rezultira skokom broja zaraženih. To je naprosto nedopustivo“, kazao je jedan od članova Stožera za Nacional.

Isti izvor potvrdio je da, ako se epidemiološka situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji i samoj Dalmaciji nastavi pogoršavati, postoji mogućnost određivanja strožih mjera, sve do stavljanja u karantenu pojedinih područja. Premda se u ovom trenutku ne radi o izvjesnom razvoju događaja i o njemu se ne razgovara kao opciji za sljedećih nekoliko koraka suzbijanja pandemije, njega ne treba isključiti.

„Ako do toga dođe, zaista treba kazati da će odgovornost biti prije svega na neodgovornim svećenicima, odnosno jednom manjem dijelu njih, a potom i nekim zdravstvenim radnicima. Najveći dio stanovništva zaista poštuje mjere i preporuke, no dovoljno je nekoliko pojedinaca da potaknu širenje koronavirusa ili barem uspore borbu protiv njega, a poseban problem su neki svećenici koji javno prkose i preporukama i nalogu same Katoličke crkve pa potiču vjernike na neodgovorno ponašanje. Problemi se tada multipliciraju“, dodao je ovaj sugovornik. Kao primjer je istaknut slučaj iz splitskog predgrađa Sirobuja, gdje je situacija na sam Uskrs eskalirala napadom nekih vjernika na novinare, a zatim i novim okupljanjima. Na jednome od njih nekoliko desetaka mladića je uz potporu župnika don Joze Delaša istaknulo ustašku zastavu te parole „Za dom spremni“ i „Novinari crvi“. Policija ih je privela istog dana.

‘Nemamo učinkovitijih instrumenata osim da ih zamolimo da nam precizno opišu svoje kretanje i popišu bliske kontakte. Ako to ne učine – a neki doista odbijaju, dogodi se proboj virusa’, kaže ugledni epidemiolog

Do ove nedjelje splitska županija je po broju inficiranih tek ponešto zaostajala za gradom Zagrebom, a jedino u višestruko manjoj Krapinsko-zagorskoj županiji je broj oboljelih po glavi stanovnika bio nešto veći. Situacija je potpuno eskalirala otkrićem zaraze u velikom domu za starije i nemoćne, gdje je u prvom valu preko pedeset štićenika testirano pozitivnima, dok je ugroženo njih još najmanje 150, a epidemiolozi zajedno s policijom već danima istražuju način na koji je virus ušao u ovu ustanovu. Jednako kao u slučaju stvaranju prvih dvaju žarišta, prema svemu sudeći uzrok je prije svega neodgovornost odgovornih osoba. Nacional je dobio neslužbene informacije da se istraga i u ovom slučaju ponovno vraća na spomenuta dva incidenta sredinom ožujka, koja su se oba dogodila na području grada Solina. Moguće je, no još uvijek nije potvrđeno, da je virus u umirovljeničkom domu povezan upravo s njima, no problem predstavlja činjenica da neki građani naprosto odbijaju suradnju.

Jedan od spornih događaja odnosi se na široku obiteljsku večeru liječnice Jasne Ninčević, inače epidemiologinje po struci i bivše ravnateljice Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, a drugi za misu koju je 19. ožujka služio svećenik don Ante Matešan. Oba događaja dogodila su se u solinskom naselju Ninčevići i oba su po svemu sudeći rezultirala većim brojem zaraženih ne samo u tom gradu nego i u Splitu, pa i među medicinskim osobljem u splitskoj bolnici i drugim zdravstvenim ustanovama. Nacional je od vrlo upućenog izvora sa splitskog područja doznao šokantan podatak: premda je javno poznato da je 19. ožujka služio misu u gotovo punoj crkvi u mjestu Ninčevići, župnik župe Solinskih mučenika don Ante Matešan – inače i sam zaražen koronavirusom – epidemiolozima je izjavio da se to naprosto nije dogodilo. „Time je zapravo onemogućio provođenje epidemioloških mjera, lociranje prisutnih na misi i njihovo slanje u samoizolaciju, kako bi se spriječilo daljnje širenje. Upravo nevjerojatno“, rečeno je za Nacional iz Kriznog stožera ove županije. Slično se, tvrde, ponašaju i neke druge osobe koje su koronavirusom zaražene ili su mu barem bile izložene, a to dovodi do sve realnije opasnosti nekontroliranog lokalnog širenja virusa. Od 14 novootkrivenih zaraženih osoba na području ove županije samo prošle nedjelje, njih sedam dolazi iz samoizolacije, a preostalih sedam razboljelo se bez jasnog izvora, što stvara goleme probleme epidemiolozima i drugim liječnicima. Pokušava se potvrditi informacija da je koronavirus u splitski umirovljenički dom u Vukovarskoj ulici ušao upravo preko jedne djelatnice koja je navodno prisustvovala misi u mjestu Ninčevići, no ona to također izbjegava priznati. Svećenik Matešan nije bio dostupan za izjave, jednako kao ni liječnica Ninčević, no detalje o dvama događajima Nacional je rekonstruirao iz javno dostupnih izvora te razgovora s očevicima, kao i stručnjacima upućenima u događanja u prethodnim tjednima. Sporna misa u župi Solinskih mučenika održana je u poslijepodnevnim satima 19. ožujka, na blagdan svetog Josipa, i to upravo na dan kada je službeno objavljena zabrana javnih okupljanja – pa tako i služenje svetih misa. „Istina je da sam održao misu tog 19. ožujka na svetog Josipa, ali crkva nije bila puna. Ja tada nisam znao da je donesena odredba o zabrani bilo kakvog okupljanja, i to baš taj dan, i da je objavljena i u Narodnim novinama“, rekao je on za Slobodnu Dalmaciju nekoliko dana kasnije, kada je kazao i da nema simptome, ali ima temperaturu. Posebno je negativno odjeknulo svećenikovo objašnjenje da su virus donijele žena koja čisti crkvu i njena četveročlana obitelj – osim što se to pokazalo netočnim jer su se simptomi kod nekih ljudi pojavili znatno ranije, to je izazvalo i nepotrebnu stigmatizaciju ove obitelji. No isti svećenik je samo koji dan kasnije javno potvrdio da je zaražen koronavirusom i kazao da mu sada „treba malo mira“. Na njegovoj crkvi nešto kasnije osvanuo je grafit s natpisom „Zovi covida“.

U istom naselju Ninčevići, dva dana nakon spomenute mise u obiteljskom domu liječnice Jasne Ninčević održana je šira obiteljska večera. Premda se tvrdilo da je na njoj bilo više desetaka osoba, sama Ninčević je tjedan dana kasnije za Radio Dalmaciju kazala da se radilo o njih osam – sinu i kćerima sa svojim obiteljima. Dio njih su zdravstveni radnici i kasnije su morali u izolaciju, a neki su se ispostavili i zaraženima. Sama Ninčević tvrdila je da ne zna otkud joj virus, potom je izjavila da je u isto vrijeme oboljela „i od gripe i od covida-19“, a komentirajući spornu večeru kazala je da je imala normalan obiteljski ručak i da na taj dan „nije bilo preporuka da se obitelj ne smije družiti“ niti su postojale naznake da je virus već u slobodnoj transmisiji.

Nijekanjem da je služio misu don Ante Matešan je onemogućio provođenje epidemioloških mjera, lociranje prisutnih na misi i njihovo slanje u samoizolaciju, kako bi se spriječilo daljnje širenje

U isto vrijeme i solinski gradonačelnik Dalibor Ninčević objavio je da se zarazio koronavirusom, tvrdeći da nema pojma kako se to dogodilo. U izjavi za Nacional decidirano je kazao da nije bio ni na večeri svoje daljnje rođakinje Jasne Ninčević ni na spomenutoj misi don Ante Matešana.

Na sve ove događaje nadovezalo se potpuno neodgovorno ponašanje don Nikole Galova iz mjesta Seget pokraj Trogira, koji je prkosio svim zabranama države i Crkve te služio mise u Velikom tjednu. Sedam dana nakon toga prvi oboljeli pojavio se upravo u tom mjestu. Javnost je najbolje upoznata s potpuno nevjerojatnim ponašanjem župnika iz splitskog predgrađa Sirobuja don Josipa Delaša: on je također otvoreno odbijao preporuke, savjete i naredbe čak i svoje Nadbiskupije, te također služio mise sve do samog Uskrsa, kada je situacija eskalirala napadom nekih župljana na prisutne novinare tijekom nedjeljne mise. Splitsko-makarska nadbiskupija drugi put se javno ispričala zbog postupanja ovog svećenika; biskupi poput Mate Uzinića javno su apelirali na građane da budu odgovorni i objašnjavali da ovakvo ponašanje nije nikakva hrabrost, nego svjesno ugrožavanje zdravlja drugih ljudi; a nije pomogao ni primjer gotovo tisuću i pol preostalih župnika diljem Hrvatske koji su poštovali mjere sprječavanja širenja virusa. Epidemiolozi s kojima je Nacional razgovarao tijekom vikenda opisali su kako izgleda dio njihovog posla kada se susretnu s osobama kod kojih se potvrdi prisutnost virusa.

„Mi zapravo nemamo učinkovitijih instrumenata osim da ih zamolimo da nam precizno opišu svoje kretanje i popišu bliske kontakte. Ako to ne učine – a neki doista odbijaju iz nama neobjašnjivih razloga ili želje da izbjegnu etiketiranje u zajednici – dogodi se proboj virusa i problemi se multipliciraju“, govori jedan ugledni epidemiolog. On procjenjuje da će, ako se situacija u Splitu i okolici sljedećih tjedana doista nastavi pogoršavati, a u ostatku Hrvatske poboljšavati, možda nastati potreba za razvijanjem specifičnih epidemioloških mjera upravo za ovaj grad i okolicu. No o tome se zasad službeno ne razgovara.